Lovre Katić

Don Lovre Katić (Solin, 18. veljače 1887.Split, 27. kolovoza 1961.), hrvatski povjesničar

ŽivotopisUredi

Klasičnu gimnaziju završio je 1906.[1] u Splitu, studij bogoslovlja 1911. u Zadru, a slavistike, povijesti i geografije 1923. na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu, na kojem je 1933. doktorirao tezom Saksonac Gottschalk na dvoru kneza Trpimira. Godine 1912. je zaređen za svećenika i tada postaje župnik u Čaporicama kraj Trilja, a zatim u periodu 1919.–20. u Vranjicu.

Godine 1922. Je počeo raditi u zagrebačkoj Sveučilišnoj knjižnici, da bi nakon položenoga profesorskoga ispita od 1923. počeo raditi kao gimnazijski profesor u Sinju, a od 1925. i u Kninu, gdje je bio član znanstvenoga odbora Muzeja hrvatskih spomenika i tajnik Hrvatskoga starinarskoga društva. Od 1929. radi i u Splitu, a od 1930. honorarno predaje u tamošnjoj Biskupskoj klasičnoj gimnaziji, gdje 1932. postaje podravnatelj, a 1934. ravnatelj.

Istodobno, od 1930. je bio tajnik društva "Bihać", od 1932. arhivar Nadbiskupskoga sjemeništa te od 1934. Biskupskoga arhiva.

Nakon talijanske okupacije odlazi u Zagreb, gdje je 1941–42. ravnatelj II. realne gimnazije, a potom do 1945. predavač na Visokoj pedagoškoj školi. Vrativši se u Solin, od 1946. radio je kao voditelj Muzeja hrvatskih starina (tada u Klisu), a od 1947. bio konzervator te od 1954. do umirovljenja 1959. znanstveni suradnik Arheološkoga muzeja u Splitu.

Ujedno je u periodu 1948–56. na splitskoj Visokoj bogoslovnoj školi predavao opću crkvenu povijest. Sastavio je brošuru Borba Grgura Ninskoga sa splitskim nadbiskupom Ivanom (Split 1929), u kojoj je upozorio na neodrživost teze o Grguru kao branitelju glagoljice, te vodič po srednjovjekovnim arheološkim znamenitostima Solina i okolice (Vođa po starohrvatskom Solinu. Split 1939).

Napisao je kratak pregled povijesti Katoličke crkve (1933), u kojem je napose obradio srednjovjekovno razdoblje, pregled opće hrvatske povijesti (1938) te udžbenik Hrvatska povijest (poviest) za VIII. razred srednjih škola, 1 (Zagreb 1941. dva izdanja, 1943; suautori M. Barada i J. Šidak). Istraživao je osobito srednjovjekovnu hrvatsku povijest i vjerodostojnost isprava, crkvenu povijest, povijest Solina, Splita, Klisa i Imotske krajine te tamošnju srednjovjekovnu topografiju i ubikaciju crkava. Pisao o povijesti hrvatske arheologije i njezinim pionirima F. Buliću i L. Marunu , o suvremenim arheološkim istraživanjima, baroknoj umjetnosti u srednjoj Dalmaciji, raspravljao o vjerodostojnosti kronike arhiđakona Tome te objavio sintezne članke o povijesti Solina od VII. do XX. st., povijesti Splitske biskupije i ulozi kliškoga prolaza u sustavu veza od prapovijesti do pada Mletačke Republike. Popularno-znanstvenim i pučko-prosvjetnim prilozima iz kulturne i crkvene povijesti te osvrtima, prikazima, izvješćima, nekrolozima i prigodnim člancima surađivao u izdanjima:

  • Naše jedinstvo (1910)
  • Hrvatska kruna (1911)
  • Novine (1914, 1917)
  • Pučke novine (1914)
  • Hrvatska straža (1917–18, 1931, 1936, 1939)
  • Katolički list (1921 –22, 1936)
  • Pučka prosvjeta (1921–22, 1924–25)
  • Riječ (1924)
  • Jadranska straža (1926)
  • Novo doba (1927–28, 1943)
  • Obitelj (1930)
  • Nastavni vjesnik (1932–33)
  • Obzor (1932–33, 1938)
  • Jadranski dnevnik (1935–37)
  • LBSM (1936, 1938–39)
  • Dom i svijet (1939–40)
  • Hrvatski narod (1939, 1942–44)
  • Život s crkvom (1939)
  • Hrvatsko kolo (1942–43)
  • Znanje i radost (Zagreb 1942–1943)
  • Croatia sacra (1943)
  • Hrvatska smotra (1943–44)
  • Hrvatski krugoval (1943–45)
  • Naša domovina (Zagreb 1943)
  • Neue Ordnung (1943–44)
  • Nova Hrvatska (1943)
  • Spremnost (1943)
  • Suradnja (1943)
  • Hrvatski zmaj (1944)
  • Kalendar Srca Isusova i Marijina (1944)
  • SP (1955).

Od mladosti je pisao lirske crtice i pjesme u prozi, novele i pripovijesti, eseje i putopise, uglavnom vjerske tematike, te ih objavljivao u almanasima, kalendarima i listovima:

  • Pobratim (1902)
  • Luč (1906–07, 1909–12, 1916–17)
  • Hrvatstvo (1908)
  • Prosvjeta (1908–09)
  • Hrvatsko kolo (1910)
  • Hrvatsko pravo (1910–11)
  • Obitelj (1911, 1930–31, 1942, 1944)
  • Za vjeru i dom (1911)
  • Almanah Gospe Lurdske (1912–15, 1932)
  • Hrvatska obitelj (1912–13)
  • Naše kolo (1912, 1914)
  • Hrvatska prosvjeta (1914–16, 1920–22, 1925–26, 1929–32)
  • Dan (1917–18), Zora–Luč (1920–21)
  • Mladost (1921)
  • Vedre hrvatske duše (1922; Hrvatska duša, 1924–26)
  • Istra (1923)
  • Pučki prijatelj (1925)
  • Glasnik Srca Isusova (1927–28)
  • Kalendar Srca Isusova i Marijina (1928–30, 1932)
  • Katolički tjednik (1929, 1943)
  • Hrvatska straža (1932)
  • Seljačke novine (1932)
  • Jadranski dnevnik (1935–36)
  • Danica (kalendar, 1943)
  • Kršćanska škola (1943)
  • Seljačko ognjište (1943)
  • Sunčani vinograd (Zagreb 1943)
  • Hrvatski krugoval (1944–45)
  • Nedjelja (1944)

Katkad se služio pseudonimom Rusticus.

DjelaUredi

Popis djela:[1]

  • Stopama hrvatskih narodnih vladara. Povijesne šetnje po zadužbinama hrvatskih knezova i kraljeva (suautor F. Bulić). Zagreb (1929)
  • Na vratima hrvatske povijesti. Razgovor o društvenim, vjerskim i kulturnim prilikama starih Hrvata. Zagreb (1930).
  • Sveta Mala Terezija. Zagreb 1932.
  • Svoji na svome. Hrvatska povijest za Arpadovaca. Zagreb 1932.
  • Povijest Katoličke crkve. Split 1933, Zagreb 1942.
  • Kraljica Jelena. Zagreb 1935 (pretisak Solin 1992).
  • Pregled povijesti Hrvata. Zagreb 1938.
  • Tri najveća hrvatska kralja. Zagreb 1943
  • Ubavo selo. Zagreb 1944
  • Rasprave i članci iz hrvatske povijesti. Split 1993.

PovezniceUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Hrvatski biografski leksikon: Lovre Katić, pristupljeno 31 siječnja 2020.

Vanjske povezniceUredi