Luko Paljetak

hrvatski književnik i akademik

Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. kolovoza 1943.?, 12. svibnja 2024.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj i akademik, autor brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija.

Luko Paljetak
Rođenje 19. kolovoza 1943.
Smrt 12. svibnja 2024.
Nacionalnost Hrvat
Važnija djela
  • :::Miševi i mačke naglavačke
Portal o životopisima

Životopis

uredi

Rodio se i odrastao u Dubrovniku u kojem je živio i radio. Studirao je hrvatski i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je kasnije i radio kao asistent. Bio je redatelj, dramaturg i umjetnički ravnatelj Zadarskoga kazališta lutaka te jedan od urednika Zadarske revije. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranom disertacije Književno djelo Ante Cettinea 1992. godine.

Bio je prevoditelj s engleskoga, francuskog i slovenskog jezika. Između ostalih preveo je i neka od Chaucerovih, Shakespearovih, Byronovih, Wildeovih, Joyceovih, Chestertonovih i Prešernovih djela. Preveo je (zajedno sa Zlatkom Tomičićem) i zbirku pjesama makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova.[1]

Bio je redovni član HAZU-a i dopisni član SAZU-a, kao i više književnih društava u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je urednik časopisa Dubrovnik dubrovačkoga ogranka Matice hrvatske.

Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i ine). Pisao je dramske tekstove i igrokaze koji su, uprizoreni, bili namijenjeni djeci. Isto tako, napisao je razmjerno veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb). Napisan po opsadi Dubrovnika odnosno početkom Domovinskoga rata, kad je bio i prikazan u gradu Dubrovniku. Dramski tekstovi, poput farsi i drame Orfeuridika, obiluju intertekstualnim i multikulturnim sastavnicama te aluzijama i citatima vezanima za klasična književna djela iz svjetske i suvremene književnosti.

Neka njegova djela u svojoj antologiji Żywe źródła iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela je poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Dana 11. listopada 2017. godine u zgradi Društva hrvatskih književnika, zajedno s Milom Pešordom, uručena mu je povelja o članstvu u Europskoj akademiji znanosti, umjetnosti i književnosti „Leonardo da Vinci”.[2] Dana 29. ožujka 2023. dobio je nagradu "Iso Velikanović" za životno djelo za književne prijevode.[3] Preminuo je nakon duge i teške bolesti 12. svibnja 2024. godine, u 81. godini života.

Djela

uredi
  • Nečastivi iz ruže, 1968.
  • Tri farse, 1981.
  • Jutarnja kocka, 1983.
  • Na rubu tijela, 1987.
  • Slike s izložbe, 1992.
  • Nevenka Arbanas, 1997.
  • Pjesni na dubrovačku, 1997.
  • Hrvatske teme, 1999.
  • Pojmovnik Malog čovjeka, 2001.
  • Lapadski Soneti Iva Vojnovića 2002.
  • Sastavljanje Orfeja: Studije, drame, pjesme, ogledi,2005.
  • Skroviti vrt, 2004.
  • Crna kronika, 2006.
  • Grenlandski leptiri, 2006.
  • Nevidljiva zastava, 2008.

Knjige za djecu:

Prepjevi:

Nagrade i priznanja

uredi

Neke od mnogobrojnih nagrada i priznanja:

  • 1968.: Nagrada Fonda A.B. Šimić
  • 1975.: Nagrada Ivana Brlić Mažuranić
  • Župančičeva listina 1982.
  • 1984.: Orden Republike s brončanim vijencem
  • 1985.: Godišnja nagrada Vladimir Nazor
  • 1988.: Nagrada Lastavica
  • 1990.: Nagrada Tin Ujević
  • 1995.: Goranov vijenac
  • 1996.:
  • 2001.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.[4]
  • 2002.: Časna listina IBI-ja, međunarodne udruge izdavača knjiga za djecu
  • 2005.:
  • 2007.: Nagrada "Susreti pod starom maslinom" za cjelokupno stvaralaštvo za djecu; dodjeljuje Kulturni centar Bar, Crna Gora
  • 2008.: Nagrada „Josip Sever” za zbirku pjesama Nevidljiva zastava
  • 2009.: Nagrada „Dragutin Tadijanović” Zaklade HAZU za životno djelo
  • 2012.: Nagrada UBIUDR Podravka "Zvonimir Golob"
  • 2014.: Zlatna plaketa "Miljenko Smoje"
  • 2019.: Povelja Visoka žuta žita, za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti - 30. Pjesnički susreti Drenovci 2019.

Literatura

uredi
  • Helena Peričić, “Uvod u Paljetkovo dramsko stvaralaštvo za odrasle”, Krležini dani u Osijeku 2000. („Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija“, I. dio), zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-osijek, HAZU-HNK u Osijeku - Filozofski fakultet u Osijeku, 2001., 267-276.
  • Helena Peričić, “Orfej - mitski topos post/modernog promišljanja urbaniteta, deja-vua, šutnje... a i šire? (Pokušaj tumačenja Paljetkove Orfeuridike)”, Književna revija (Dani Ivana Slamniga 2001.), ur. Branka Ban et al., osijek, Matica hrvatska - Osijek, 42, 2002., 3-4, 89-94.
  • Helena Peričić, “Između stvaralačkog egzila i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)”, Dani hvarskog kazališta („Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta“), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.
  • Helena Peričić, “Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the Works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig - Šoljan - Paljetak”, Identities in Transition in the English-Speaking World, ed. by Nicoletta Vasta et al., Udine, Forum, 2011, 251-260.
  • Helena Peričić, “Hrvatska književnost u repertoaru zadarskoga Kazališta lutaka u devedesetim godinama”, Krležini dani u Osijeku 1999. (Hrvatska dramska književnost i kazalište i hrvatska književnost), zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-Osijek, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku - Pedagoški fakultet - Osijek, 2000., 253–258.
  • Helena Peričić, “Uvod u Paljetkovo dramsko stvaralaštvo za odrasle”, Krležini dani u Osijeku 2000. („Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija“, I. dio), zbornik, prir. B. Hećimović, Zagreb-osijek, HAZU-HNK u Osijeku - Filozofski fakultet u Osijeku, 2001., 267-276.
  • Helena Peričić, “Orfej - mitski topos post/modernog promišljanja urbaniteta, deja-vua, šutnje... a i šire? (Pokušaj tumačenja Paljetkove Orfeuridike)”, Književna revija (Dani Ivana Slamniga 2001.), ur. Branka Ban et al., osijek, Matica hrvatska - Osijek, 42, 2002., 3-4, 89-94.
  • Helena Peričić, “Između stvaralačkog ‚egzila’ i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)”, Dani hvarskog kazališta („Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta“), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.
  • Helena Peričić,“Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the Works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig - Šoljan - Paljetak”, Identities in Transition in the English-Speaking World, ed. by Nicoletta Vasta et. al., Udine, Forum, 2011, 251-260.

Izvori

uredi
  1. Vjesnik[neaktivna poveznica], Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.
  2. Promaknuta dva hrvatska književnika. Glas Koncila, br. 42 (2261) od 22. listopada 2017., str. 23, rubrika: kultura
  3. Dubrovački vjesnik Akademiku Luku Paljetku nagrada za književne prijevode "Iso Velikanović" za životno djelo, objavljano 29. ožujka 2023., pristupljeno 3. travnja 2023.
  4. Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje "za osobit doprinos hrvatskoj književnosti", ika.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.