Maginja
Maginja (obična planika, jagodnjak, prpak, lat. Arbutus unedo), zimzeleni je grm ili malo stablo iz porodice Ericaceae. Potječe iz mediteranskog pojasa, a raste na sjeveru do zapadne Francuske i Irske. U Hrvatskoj je rasprostranjena od Istre do Prevlake, uključujući otoke. Može se uzgajati i u unutrašnjosti, kao smokva i lovor, na zaštićenom položaju. Zreli su plodovi jestivi, jer izazivaju probavne smetnje ne preporuča ih se jesti u većoj količini.
Maginja | |
---|---|
Maginje | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Ericales |
Porodica: | Ericaceae |
Potporodica: | Arbutoideae |
Rod: | Arbutus |
Vrsta: | A. unedo |
Dvojno ime | |
Arbutus unedo L. | |
Sinonimi | |
Unedo edulis Hoffmanns. Arbutus vulgaris Bubani |
Kako je plod nalik jagodi, biljka se naziva i jagodnjak ili drvo jagoda. Plodovi sazrijevaju u studenom i prosincu, nikada istovremeno. Sasvim zreli plodovi su žarko crvene boje, poluzreli narančaste, a nedozreli zelene i žute boje.
Uporaba u narodnoj mediciniUredi
U tradicionalnoj i narodnoj medicini, u obliku dekokta, upotrebljavaju se listovi , koji imaju sljedeća djelovanja: astringentno, diuretično, mokraćni je anti-septik, za reumatizam, tonik, a od nedavno se koriste i u terapiji hipertenzije i dijabetesa.
U lišću je visoka visoku koncentracija flavonol antioksidansa, osobito kvercitina , koji najbolje se ekstrahira dužim kuhanjem čaja.Listovi također imaju protuupalna svojstva.
Uporaba za jeloUredi
Marmelada i džem od maginja su kvalitetne namirnice, neškodljive probavi i pune vitamina C.[1]
IzvoriUredi
- ↑ Maginja, zaboravljeno voće, domivrt.vecernji.hr, Kornelija Benyovsky Šoštarić, pristupljeno 15. prosinca 2013.
LiteraturaUredi
- Grlić, Ljubiša, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb 1986.
Vanjske povezniceUredi
- PFAF database - Arbutus unedo (engl.)