Maginja

Maginja (magunja, prvka[1], obična planika, jagodnjak, prpak, lat. Arbutus unedo), zimzeleni je grm ili malo stablo iz porodice Ericaceae. Potječe iz mediteranskog pojasa, a raste na sjeveru do zapadne Francuske i Irske. U Hrvatskoj je rasprostranjena od Istre do Prevlake, uključujući otoke. Može se uzgajati i u unutrašnjosti, kao smokva i lovor, na zaštićenom položaju. Zreli su plodovi jestivi, jer izazivaju probavne smetnje ne preporuča ih se jesti u većoj količini.

Maginja
Maginje
Maginje
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Ericaceae
Potporodica: Arbutoideae
Rod: Arbutus
Vrsta: A. unedo
Dvojno ime
Arbutus unedo
L.
Sinonimi
Unedo edulis Hoffmanns.
Arbutus vulgaris Bubani
Maginja
Grmovi maginje na Pelješcu

Kako je plod nalik jagodi, biljka se naziva i jagodnjak ili drvo jagoda. Plodovi sazrijevaju u studenom i prosincu, nikada istovremeno. Sasvim zreli plodovi su žarko crvene boje, poluzreli narančaste, a nedozreli zelene i žute boje.

Drvo je izuzetno kalorično za ogrjev.[2]

Uporaba u narodnoj mediciniUredi

U tradicionalnoj i narodnoj medicini, u obliku dekokta, upotrebljavaju se listovi , koji imaju sljedeća djelovanja: astringentno, diuretično, mokraćni je anti-septik, za reumatizam, tonik, a od nedavno se koriste i u terapiji hipertenzije i dijabetesa.

U lišću je visoka visoku koncentracija flavonol antioksidansa, osobito kvercitina , koji najbolje se ekstrahira dužim kuhanjem čaja.Listovi također imaju protuupalna svojstva.

Uporaba za jeloUredi

Marmelada i džem od maginja su kvalitetne namirnice, neškodljive probavi i pune vitamina C.[3]

Proizvode se rakija, likeri, kotunjada - starinski bombon koji ima oznaku HOP, vino, kruh. Kora se rabi za čaj protiv smetnji urinarnih puteva te korijen protiv upalnih procesa i reumatskih smetnji. Lišće se nekad dosta rabilo za hranidbu stoke.[4]

SastavUredi

Na 100 grama svježi plodovi sadrže prosječno 57,5 grama vode, šećera 30,4 grama, vlakana 17,3 grama, oko 1,06 grama bjelančevina te 0,57 grama masti. Od makroelemenata sadrže 334 mg kalija, 20 mg natrija te 111 mg kalcija, 9,66 mg magnezija, 32,5 mg fosfora i 0,92 mg željeza. Od mikroelmenata sadrže 99 mg bakra, 146 mg mangana te 437 mg cinka. Od vitamina sadrže na 100 gr 0,32 mg beta karotena i oko 185 mg vitamina C.[5]

IzvoriUredi

  1. https://gospodarski.hr/casopis/izdanja-2020-casopis/broj-3-od-15-02-2020/rozalindine-carolije-od-planike/
  2. https://gospodarski.hr/casopis/izdanja-2020-casopis/broj-3-od-15-02-2020/rozalindine-carolije-od-planike/
  3. Maginja, zaboravljeno voćeInačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2013., domivrt.vecernji.hr, Kornelija Benyovsky Šoštarić, pristupljeno 15. prosinca 2013.
  4. https://gospodarski.hr/casopis/izdanja-2020-casopis/broj-3-od-15-02-2020/rozalindine-carolije-od-planike/
  5. Sanchez Mata, M. Tardio, J. (Eds.), Mediterranean Wild Edible Plants - Ethnobotany and Food Composition Tables, New York, 2016., str. 299.

LiteraturaUredi

  • Grlić, Ljubiša, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb 1986.

Vanjske povezniceUredi