Mala Prespa
Mala Prespa (grčki: Λίμνη Μικρή Πρέσπα, albanski: Liqeni i Prespës së vogël) je jezero na granici između Grčke i Albanije, koje leži južno od većeg Prespanskog jezera, od kojega ga dijeli samo mala prevlaka.
Mala Prespa | |
|---|---|
| Jezero • tektonsko | |
 Otok Agios Achillios | |
 Karta Prespanskog jezera i Male Prespe | |
| Položaj | |
| Koordinate | 40°46′N 21°6′E / 40.767°N 21.100°E |
| Smještaj | Južni Balkan |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 34 km |
| Širina | |
| • Najveća | 6,6 km |
| Dubina | |
| • Najveća | 7,7 m |
| Površina | 45,39 km2 |
| Zapremina | 10,6 km3 |
| Nadm. visina | 853 m |
| Rijeke i otoci | |
| Odlijeva se u | Ohridsko jezero |
  Mala Prespa Mala Prespa na zemljovidu Grčke  | |
Zemljopis
urediMala Prespa leži u Prespanskoj kotlini pored grada Florine, većim dijelom se nalazi u Grčkoj (43,5 km²) a manjim u Albaniji (3,9 km²). Sliv jezera je 189 km², od toga je 138 km² u Grčkoj, te 51 km² u Albaniji. I Mala Prespa je dio Parka prirode Prespa, zajedno s većim Prespanskim jezerom. Park se prostire na 2.000 km² u tri države, kojeg su zajednički osnovale vlade Makedonije Grčke i Albanije.
Mala Prespa leži na nadmorskoj visini od 853 m i okruženo je visokim planinama, veće sjeverno Prespansko jezero leži 4 metra niže (849 m).[1] Jezero Mala Prespa ima površinu od 45,39 km², dugo je 10,6, i široko 6,6 km. Prosječna dubina jezera je 6,7 m, a maksimalna 7,7 m. Ljetna temperatura vode kreće se od 21°C do maksimalno 28°C.,[1] zimi se jezero često zaledi. Na Maloj Prespi postoje dva otoka Agios Achilleios (sv. Ahilej) i Vidronisi. Na otoku Agios Achillios je car Samuilo u 10. stoljeću podigao utvrdu i crkvu sv.Ahileja iz Larise. Ostatci crkve koja je dograđivana u kasnijim vremenima vidljivi su i danas.
Hidrološke svojebnosti
urediJezero dobiva vode od nekoliko vodotoka, najveći je Paliorema ili Agios Germanos (Stara reka) koji je 1936. skrenuta prema Prespanskom jezeru. Nakon toga prokopan je kanal s ustavom, koji povezuje dva jezera. Kad je 1953. isušeno jezero Malik kod Korçë u Albaniji, prokopan je kanal na albanskoj strani do rijeke Devol za navodnjavanje polja kod Korçë. Kao rezultat toga, danas je južni dio jezera prilično zagađen erozivnim materijalom koji nanosi rijeka Devol, i sav je obrastao u trsku. Vode iz Male Prespe većinom otiču preko kanala u Prespansko jezero, a odatle podzemnim kanalima u Ohridsko jezero, tako da se vode Male Prespe obnavljaju svake 3,4 godine.[1]
Flora i fauna
urediMala Prespa zajedno s Prespanskim jezerom formira jedinstveni ekosistem. Uz jezera i okolna blata žive vidre (Lutra lutra) dvije vrsti kornjača, 9 vrsti guštera i 10 vrsti zmija. Jezero nema puno vrsti riba, ali ima puno zooplaktona.[2] Mala Prespa je jedno od najvažnijih staništa za gnježdenje pelikana, od običnih (Pelecanus onocrotalus) do bjeloglavih (Pelecanus crispus). Danas u Parku prirode Prespa živi 1000 parova bjeloglavih pelikana, što je najveći broj u Europi.
Izvori
uredi- ↑ a b c N. T. Skoulikidis, I. Bertahas, T. Koussouris: The environmental state of freshwater resources in Greece (rivers and lakes). Environmental Geology 36 (1–2) November 1998. S. 1 ff.
- ↑ E. Michaloudi, M. Zarfdjian and P. S. Economidis: The zooplankton of Lake Mikri Prespa (Hydrobiologia Volume 351, Numbers 1-3, 77-94, DOI: 10.1023/A:1003008306292) S portala springerlink.com, pristupljeno 13.11.2010.[neaktivna poveznica]
Vanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mala Prespa |
- Prekogranični park prirode Prespa Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. ožujka 2009. (Wayback Machine) (engl.)