Marija Gorica
Marija Gorica je ime naselja i općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Zagrebačkoj županiji.
| Marija Gorica | |
|---|---|
.gif) grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Zagrebačka |
| Načelnik | Marica Jančić |
| Naselja | Marija Gorica, Kraj Donji, Bijela Gorica, Kraj Gornji, Žlebec Gorički, Oplaznik, Celine, Hrastina, Trstenik i Sv. Križ |
| Površina[1] | 17,1 km2 |
| Površina središta | 1,3 km2 |
| Koordinate | 45°55′N 15°44′E / 45.92°N 15.73°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 2 094 |
| – gustoća | 122 st./km2 |
| Urbano | 228 |
| – gustoća | 1611 st./km2 |
| Poštanski broj | 10299 Marija Gorica; 10293 Dubravica (dio) |
  Marija Gorica Marija Gorica na zemljovidu Hrvatske | |
Zemljopis uredi
Općina Marija Gorica smještena je u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči sa susjednim općinama Brdovec, Dubravica i Pušća. Zapadna granica općine ujedno je državna granica s Repulikom Slovenijom na rijeci Sutli. Općinu Marija Gorica čine naselja:
- Marija Gorica, administrativno sjedište općine,
- Kraj Donji,
- Bijela Gorica,
- Kraj Gornji,
- Žlebec Gorički,
- Oplaznik,
- Celine Goričke,
- Hrastina,
- Trstenik,
- Križ Brdovečki.
Područje Općine obuhvaća najveći dio marijagoričkoga pobrđa, s kojeg se prema zapadu širi pogled na sutlansku dolinu i Krško-brežičku kotlinu u Republici Sloveniji.
Glavni prometni pravci povezuju središte općine s Zaprešićem, Harmicom i Klanjcem. Lokalna prometnica 3030 kod dvorca Januševca povezuje se s državnom cestom državnom cestom D225 (Harmica (državna granica) – Zagreb) kojom je Općina prometno povezana s tridesetak kilometara udaljenim Zagrebom. Druga važna prometnica povezuje sutlansku dolinu i Klanjec s Harmicom. Na krajnjem zapadu Općine (u sutlanskoj dolini) nalazi se željeznička stanica Kraj Donji, na pruzi Kumrovec – Savski Marof – Zagreb (pruga je trenutno u remontu, pa od Kumrovca do Savskog Marofa prijevoz putnika obavljaju autobusi). Također, valja spomenuti i redovne autobusne linije do Zaprešića.
Stanovništvo uredi
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Marija Gorica ima 2089 stanovnika. Apsolutnu većinu čine Hrvati – 97,27 %.
| broj stanovnika | 1536 | 1672 | 1770 | 1860 | 2013 | 2283 | 2233 | 2410 | 2398 | 2291 | 2207 | 1779 | 1746 | 1697 | 2089 | 2233 | 2094 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 116 | 109 | 125 | 117 | 132 | 162 | 142 | 147 | 145 | 151 | 160 | 163 | 139 | 138 | 184 | 213 | 228 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava uredi
.jpg)
Općinom Marija Gorica upravlja Općinsko vijeće s trinaest članova. Članove vijeća biraju stanovnici Općine s pravo glasa na lokalnim, općinskim izborima. Općinskim vijećem predsjedava predsjednik vijeća, koji je ujedno i načelnik općine. Dužnost načelnice Općine trenuto obavlja Marica Jančić (HDZ).
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, kao i poslova državne uprave prenijetih na općinu, osnovan je Jedinstveni upravni odjel.
Administrativno sjedište općine je u naselju Marija Gorica.
Povijest uredi
Najstarija toponimijska potvrda koja se odnosi na područje današnje Marije Gorice potječe iz 1527. godine. U dokumentu kojim je Ferdinand I. potvrdio darivanje posjeda i mjesta za franjevački samostan spominje se Sveta Gorica (Sanctus Monticulus). Istraživanja su pokazala da je riječ o skraćenom toponimu nastalome od imena Svetokriške gorice (Monticulus Sancti Cruci), odnosno gorice (vinogradi) crkve Svetoga Križa. Riječ je o župnoj crkvi koja se spominje od 14. stoljeća.[3]
U 19. i početkom 20. stoljeća Marija Gorica je u administrativnom kontekstu pripadala brdovečkoj administrativnoj cjelini, a od sredine 20. stoljeća općini Zaprešić. Godine 1995. osnovana je samostalna općina Marija Gorica.
Poznate osobe uredi
- Ante Kovačić, pisac u razdoblju hrvatskog realizma, rođen je 1854. godine u Oplazniku, na području Općine. Njegovo najpoznatije djelo je U registraturi.
- Ivan Pernar (1889. – 1867.), rođen na području Općine. Bio je zastupnik HSS-a, ranjen u Beogradskoj skupštini sa Stjepanom Radićem i ostalima.
- Dragutin Boranić (1870. – 1955.), hrvatski jezikoslovac.
Spomenici i znamenitosti uredi
.jpg)
Nedaleko od crkve u Mariji Gorici pronađen je zub nosoroga Rhinocerosa i zubi praslona Deinotherium giganteum. Praslon je imao velike uvrnute kljove u donjoj čeljusti i jedini je nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Njegov lik nalazi se na grbu općine Marija Gorica.
- Kapela Sv. Križa, zaštićeno kulturno dobro
- Kuća Krulc, zaštićeno kulturno dobro
Obrazovanje uredi
Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Od 1947. godine Osnovna škola Ante Kovačića bila je područna škola, a od 1. siječnja 2007. godine djeluje kao samostalna škola.
Kultura uredi
Na području kulturno-umjetničkog života treba istaknuti KUD Zgubidan.
Šport uredi
U Kraju Donjem je nogometno igralište i mali športski centar, pod nazivom ŠRC "Mladost". Na njemu utakmice igra NK "Mladost" iz Kraja Donjeg.
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Brgles. Branimir. 2018. "O početcima franjevačkoga samostana u Svetoj Gorici". Croatica Cristiana Periodica 82. 11-32.
Unutarnje poveznice uredi
- Kulturno-povijesna cjelina Marija Gorica, zaštićeno kulturno dobro