Otvori glavni izbornik

ŽivotopisUredi

Marko Samardžija rođen 2. rujna 1947. godine u Vođincima kod Vinkovaca. Osnovnu školu polazio je i završio u rodnome mjestu, a srednju ekonomsku školu u Vinkovcima.[1] Studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti i filozofije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 5. rujna 1971. godine profesor je pripravnik na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U akademskim godinama 1971./72. i 1972./73. odslušao je poslijediplomski studij (studij III. stupnja) lingvistike – smjer hrvatski jezik. Magistrirao je 1977. godine („magistar iz područja lingvistike s osobitim obzirom na hrvatski jezik“), a doktorirao je 1986. godine („Valentnost glagola u suvremenom hrvatskom književnom jeziku“), postavši „doktor društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije“. Od 1973. godine asistent je, od 1978. godine znanstveni asistent, od 1987. godine docent, od 1992. godine izvanredni profesor, a od 1998. godine redoviti profesor na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik (Katedri za hrvatski standardni jezik). U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 17. prosinca 2002. godine. Umirovljen je 2017. godine. Od 10. svibnja 2018. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Predstojnik Katedre bio je od 1992. do 2006. godine, a pročelnik Odsjeka za kroatistiku od 1996. do 1998. godine. Bio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2001.-2002.).[2] Dne 17. prosinca 2002. godine izabran je u „trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u humanističkom znanstveno-nastavnom području; znanstveno polje: jezikoslovlje“.

Član je Međunarodnog povjerenstva za slavenske književne/standardne jezike od 1995. godine. Predsjednik je Hrvatskoga slavističkog odbora od 2004. godine.

Gostujući je profesor na sveučilištima u Mostaru, Pečuhu, Sambotelu, Kölnu i Skoplju te gost predavač na sveučilištima u Sosnowiecu, Varšavi, Ljubljani, Poznanju, Budimpešti. Gost lektor na Sveučilištu u Kölnu akademske godine 1977./78. i 1978./79., gost docent na istom sveučilištu akademske godine 1986./87. i 1987./88. Gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Sambotelu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.). Gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Varšavi i Skopju.

Sudionik međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993.), Krakowu (1998.), Ljubljani (2003.) i u Ohridu (2008.). Sudionik hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.) i Varaždinu (2006.).

Član Međunarodne komisije za slavenske književne / standardne jezike (od 1995.) i Međunarodnoga slavističkoga komiteta (od 2008.).

Bio je član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika od 2009. godine,[3] stručnog tijela Republike Hrvatske za skrb o hrvatskom standardnom jeziku, do raspuštanja Vijeća kojega je obaviješću bez objašnjenja 8. svibnja 2012. godine raspustio tadašnji ministar Željko Jovanović[4].

Autor je Srpsko-hrvatskoga objasnidbenog rječnika izdanog 2015. godine u izdanju Matice hrvatske.[5]

Dobitnik je dviju nagrada za životno djelo. Prvu je dobio 2014. godine u Vinkovcima, a drugu 2018. godine u Zaprešiću.

Imenovan je voditeljem Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u mandatnom razdoblju od 4 godine počevši od 1. studenoga 2018. godine.

Preminuo je u Zaprešiću, 19. veljače 2019. godine, u 72. godini života. Njegovi posmrtni ostatci pokopani su na groblju kraj Zaprešića.

Objavljeni radoviUredi

Nepotpun popis:

Odabrane rasprave i članciUredi

  • O nazivima interesnih zajednica, Jezik, XXI. (1973./1974.), 3-4, 126-127.
  • Jezik i stil, Zadarska revija, XXX. (1981.), 2-3, 151-163.
  • Osnovne značajke Kozarčaninove prozne rečenice, Jezik, XXIX. (1981./1982.), 4, 109-124.
  • Jezična i stilska slojevitost proze u trapericama (na primjeru romana „Drugi ljudi na Mjesecu“), Croatica, 15 (1984.), 20-21, 81-114.
  • Dopune uz glagol čestitati, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 151-152.
  • Reljkovićev jezični purizam, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 137-143.
  • Dopune u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 21 (1986.), 1-32.
  • Četiri pitanja o biti valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 22 (1987.), 85-105.
  • Duga i kratka množina u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXV. (1987./1988.), 5, 129-136.
  • Razdioba glagola po valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 23 (1988.), 35-46.
  • Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 24 (1989.), 1-70.
  • O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXVII. (1989./1990.), 3, 77-81.
  • Ivan Broz i stoljeće „Hrvatskoga pravopisa“, Zaprešićki godišnjak, Zaprešić, 1992., 91-99.
  • Puristički i filološki rad Nikole Andrića, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 27 (1992.), 93-113.
  • Hrvatski leksik u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Croatica, 13-14 (1993.), 37-39, 311-332.
  • Valentnost i semantičke mijene hrvatskih glagola, Fluminensia, 6 (1994.), 1-2, 49-5.
  • Valentnost hrvatskih povratnih glagola, Riječki filološki dani 1 (zbornik radova), Rijeka, 1994., 219-224.
  • Gramatička norma hrvatskoga standardnog jezika u XX. stoljeću, Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata (zbornik radova), Udine 1997., 131-138.
  • Uloga Stjepana Ivšića u Društvu i časopisu „Hrvatski jezik“, Prvi hrvatski slavistički kongres (zbornik radova), Zagreb, 1997., 67-78.
  • Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću, Croatica, 27 (1998.), 45-46, 177-192.
  • Stranputicama hrvatskoga jezičnog i pravopisnog pitanja u Bosni i Hercegovini nakon godine 1945., Hrvatska revija, XLVIII. (1998.), 1-2, 93-103.
  • Normierung und Standardisierung des Kroatischen, Sprachwandel in der Slavia (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 583-597.
  • Funkcionalnost leksičkoga izbora Antuna Šoljana u romanu „Luka“, Umijeće interpretacije (zbornik radova), Zagreb, 2000., 293-304.
  • Internationalismen in der kroatischen Sprache – Vergangenheit und aktueller Stand, Die Sprachen Südeuropas heute (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 75-93.
  • Normy i najnowsze zmiany w języku chorwackim, Języki słowiańskie dziś. Nowe fakty. Nowa spojrzenia (zbornik radova). Katowice, 2001., 26-37.
  • Croatian Standard Language in 1990's, A Decade of Change (zbornik radova), New Delhi, 2002., 107-113.
  • Hrvatski jezik u doba globalizacije, Riječki filološki dani 4 (zbornik radova), Rijeka, 2002., 435-438.
  • Hrvatsko sociolingvističko stanje od godine 1790. do hrvatskoga narodnog preporoda, Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb, 2003., 259-277.
  • O hrvatskoj štokavskoj dijalektalnoj književnosti, Šokačka rič 1 (zbornik radova), Vinkovci, 2004., 83-92.
  • Pridjevsko-imeničke i imeničko-imeničke veze u novelama Antuna Šoljana, Medij hrvatske književnosti XX. stoljeća (zbornik radova), Zagreb, 2004., 67-80.
  • Hrvatski jezik u rječnicima F. Vrančića i P. Lodereckera, u: P. Loderecker: Sedmojezični rječnik (pretisak). Zagreb, 2005., 50-74.
  • Hrvatski kao povijesni jezik i klasifikacija njegovih nestandardnih i substandardnih idioma, Standard i substandard (zbornik radova), Šumen, 2005., 93-101.
  • Još o genezi i utjecaju hrvatskih vukovaca, Riječki filološki dani 5 (zbornik radova), Rijeka 2006., 463-470.
  • Glavni zadatci i nedoumice hrvatske normativistike u vrijeme Banovine Hrvatske (1939.-1941.). Zaprešić, 2006.
  • Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do god. 1945., Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova), Zagreb, 2006., 9-28.
  • Nacionaliziranje imena naseljenih mjesta u Kraljevini Jugoslaviji, Studia slavica Academiae Hungaricae, 2007., 1-2, 330-334.
  • Leksik, u: Povijest hrvatskoga jezika. 2. knjiga: 16. stoljeće. Zagreb, 2011., 441-459.

KnjigeUredi

  • Ljudevit Jonke, (monografija), Zagreb, 1990.
  • Filološki portreti, Zaprešić, 1993.
  • Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 1993.
  • Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika, (udžbenik za 4. razred gimnazije), Zagreb, 1995.
  • Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997.
  • Hrvatski jezik 4, (udžbenik za 4. razred gimnazije), Zagreb, 1998., 2000., 2002., 2003., 2004., 2008.
  • Jezikoslovni razgovori, Vinkovci, 2000.
  • Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti, (s A. Selakom), Zagreb, 2001.
  • Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika, Rijeka, 2002.
  • Piščev izbor, Zagreb, 2003.
  • Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997. (2. proš. izd. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.)
  • Hrvatski kao povijesni jezik, Zaprešić, 2006.
  • Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 2008.
  • Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko, Ilok, 2010.
  • Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.-1941.), Zagreb, 2012.
  • Hrvatski jezik u stoljeću velikih promjena, Zagreb, 2014.
  • Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik, Zagreb, 2015.
  • Kroatistički portreti i za(o)kreti, Zagreb, 2019.
  • Hrvatska leksikografija (od početaka do kraja XX. stoljeća), Zagreb, 2019.

Priređivač i urednikUredi

Nepotpun popis:

  • Jezični purizam u NDH - jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik, Zagreb, 1993.
  • Vatroslav Rožić: Barbarizmi u hrvatskom jeziku, Zagreb, 1998.
  • Izbor iz djela Pavla Rittera Vitezovića, Vinkovci, 1999.
  • Izbor iz djela Matije Antuna Relkovića, Vinkovci, 1999.
  • Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, MH, Zagreb, 1999.
  • Ivan Broz: Filološke sitnice i pabirci, Zagreb, 2000.
  • Jezikoslovne rasprave i članci, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2001.
  • Marijan Stojković. Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe, Zagreb, 2005.
  • Hrvatski jezik u XX. stoljeću, (zbornik radova; s Ivom Pranjkovićem), MH, Zagreb, 2006.
  • Dani Julija Benešića II., (zbornik radova; s Matom Batorovićem), Ilok, 2006.
  • Adolf Bratoljub Klaić. Bizovačko narječje, Bizovac, 2007.
  • Donjosutlanski kajkavski ikavci, Brdovec, 2008.
  • Dani Julija Benešića III., (zbornik radova; s Matom Batorovićem), Ilok, 2008.
  • Hrvatski pravopis ‒ po određenju kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu Ivana Broza, Zagreb, 2014.
  • Jezične bilješke Antuna Šimčika, Zagreb, 2015.
  • Povijest hrvatskoga jezika. 4. knjiga: 19. stoljeće / Katičić, Radoslav (voditelj projekta); Bičanić, Ante (gl. ur.); Lisac, Josip; Pranjković, Ivo; Samardžija, Marko (ur.), Zagreb: Croatica, 2015.
  • Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967.-2017. (Vijesti, komentari, osude, zaključci), Zagreb, 2017.
  • Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga: 20. stoljeće - prvi dio / Katičić, Radoslav (voditelj projekta); Bičanić, Ante (gl. ur.); Pranjković, Ivo; Samardžija, Marko (ur.), Zagreb: Croatica, 2018.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi