Pokolj u Drakuliću
Pokolj u Drakuliću je masovno pogubljenje srpskog stanovništva koje su tijekom Drugog svjetskog rata počinili pripadnici Ustaške vojnice 7. veljače 1942. u okolici Banje Luke, točnije u naseljima Drakulić, Šargovac, Motike i u rudniku Rakovac.[1][2]
 |
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor! |
Velimir Blažević navodi da primarni izvori i dostupna građa različito govore o broju ubijenih i to za Drakuliće navodi brojke: 700, 1091, 1500, 3000; za Šargovac: 192, 120, 257, 1750; za Motike: 500, 424, 674, 700, 715; ili za Drakulić i Šargovac skupa: 1500 i 1300-1500. Za sva tri ta sela zajedno, navode se brojke od: 1500-2000, 1600, 2291, i 2300 pobijenih. Šematizam banjolučke biskupije iz tog vremena tj. god. 1935. govori da u selu Motike živi 281 pravoslavaca, u selu Drakulić 289, a u selu Šargovac 66, što prema Blaževiću iako malo vjerojatno znači da se stanovništvo tih sela u samo sedam godina moralo višestruko uvećati.[3] Počinitelje ovog pokolja predvodio je nadporučnik Josip Mislov u pratnji petrićevačkog župnika, fratra Miroslava Filipovića, a sve je isplanirao raniji ustaški stožernik dr Viktor Gutić. Izvršitelji su bili ustaše iz Zagreba i Banje Luke, potpomognuti dijelom domaćeg hrvatskog stanovništva. Poklani su, s rijetkim izuzecima, svi Srbi koji su se tog jutra zatekli kod svojih kuća.
Zbog straha od mjesne pobune nakon što se pročula vijest o zločinu, general Edmund Glaise von Horstenau je odveo Miroslava Filipovića pred ratni sud. Tamo je osuđen i odveden u zatvor, ali ubrzo oslobođen te je postao zapovjednik logora u Jasenovcu.[4] Eugen Dido Kvaternik je bio zadužio Vjekoslava Servatzyja da uhiti i sprovede na sud zapovjednika II. bojne, bojnika Petra Zelića. Zelić je uhićen i poslan na sud u Zagreb ali nije kažnjen nego raspoređen na drugu dužnost.[5]
Izvori uredi
- ↑ Horvat & Štambuk 1946., str. 166
- ↑ Miroslav Filipović Majstorović - biografija. Spomen područje Jasenovac. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. ožujka 2016. Pristupljeno 24. lipnja 2012.
- ↑ Velimir Blažević. 2003. Ustaški zločin nad Srbima u okolici Banja Luke 7. veljače 1942. godine : (dvojbe i neistine o sudjelovanju u zločinu fra Tomislava Filipovića i drugih franjevaca iz samostana Petrićevac). Bosna franciscana. 11 (19): 161-177
- ↑ Das Jahr 1942 - Drakulić, Motike und Šargovac. Erinnern und Gedenken. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2013. Pristupljeno 24. lipnja 2012.
- ↑ Skupina autora – Ustaška vojnica 1, Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 81
Literatura uredi
- Horvat, Štambuk, Joža, Ždenko. 1946. Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima jednog dijela katoličkog klera. Michigansko sveučilište