Ovo je glavno značenje pojma Maslina. Za druga značenja pogledajte Maslina (razdvojba).

Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae). Pod imenom mastrinka ili divlja maslina (Olea oleaster Hoffmanns. & Link) smatrana je posebnom samoniklom vrstom, što nije prihvaćeno.[1] Mastrinka ima vrlo sitne plodove i daje mali prirod, pa se uglavnom koristi kao oprašivač pitome masline. U Hrvatskoj je prisutna i kao sastavni dio biljne zajednice česmine. Raste kao grm, a rjeđe kao stablo. Maslina je voće.[2]

Maslina
Olea europaea, Milna, Hrvatska
Olea europaea, Milna, Hrvatska
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Oleaceae
Rod: Olea
Vrsta: O. europaea
Dvojno ime
Olea europaea
L.
Raspon
Baze podataka

Flora Croatica

Ulje od divlje masline nekada se preporučivalo u medicinske svrhe.

Opis izgleda uredi

 
Botanički spomenik prirode "Maslina". Ova maslina (Olea europea) starija je od 1500 godina i pretpostavlja se da je donesena iz Grčke ili Italije, jer pripada sorti koje inače nema u okolnim krajevima. Obujam debla je 6 m, promjer krošnje 22 m, visina 10 m. Nema glavno korijenje, već sustav korijena koji je razvila u prostoru od 100 m.

Maslina razvija stablo, koje je nepravilno, kvrgavo i razgranato. Listovi su kožnati i ovalni, dok je boja listova na naličju tamno zelene boje, dok je donja strana lista bijelkasto - srebrne boje. Kada je u cvatu, maslina razvija bijele cvjetove u grozdovima, a plod je ovalnog oblika tamnozelene do crne boje. Plod je bogat uljem, koji se tiješti korištenjem pritiska kroz razne preše (hladna obrada), ili se izdvaja koristeći vruću vodu ili paru. Ulje se koristi u prehrani kao dodatak jelu, za prženje, začinjavanje jela, te u medicinske svrhe. U prošlosti, koristilo se i za svete obrede, kao gorivo za svjetiljke, za masažu kraljeva, kao novac, za premazivanje beba i umirućih te za glancanje dijamanata. Maslinovo drvo, izuzetno je kvalitetno, te je jako skupocjen namještaj izrađen od njega.

Maslina u Hrvatskoj uredi

Jedna od najpoznatijih maslina u Hrvatskoj je ona u nacionionalnom parku Brijuni, čija starost je istražena i iznosi oko 1600 godina.

U Kaštel Štafiliću nalazi se također vrlo stara maslina (na slici). Vjeruje se, da tamo raste još od dolaska Hrvata na Jadransko more u 7. stoljeću. Impozantnih je dimenzija.

Maslina u književnosti i povijesti uredi

Često se spominje u Bibliji. U kršćanstvu je simbol Božje providnosti i brige za ljude. Mojsije je oslobađao ratovanja muškarce, koji su uzgajali masline. Golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu grančicu kao simbol pomirenja Boga i ljudi. Na slikama s prikazom ukazanja anđela Gabrijela Djevici Mariji, vidi se kako anđeo u ruci ima maslinovu grančicu. S mnogo takvih grančica, narod je proslavio Isusov ulazak u Jeruzalem. Isus se znojio krvavim znojem na Maslinskoj gori, okružen mnoštvom maslina, a Isusov križ, bio je po predaji od maslinova i cedrova drva.

Zbog čvrstoće i otpornosti, maslina je simbol snage. Tako je Herkul imao toljagu od maslinova drva, a Odisej je maslinovim kolcem oslijepio Kiklopa. Maslina je simbol odanosti i vjernosti pa je Odisejev i Penelopin bračni krevet bio od panja masline. Homer je maslinovo ulje zvao tekućim zlatom. Hipokrat je maslinovo ulje prepisivao za više od 60 raznih bolesti. Pobjednicima na Olimpijskim igrama, na glave su stavljali maslinove vijence, a za nagradu su dobivali amfore s maslinovim uljem, koje je bilo tada vrlo skupocjeno.

Uzgoj maslina u svijetu uredi

 
Maslina pred berbu na otoku Krku
 
Lunjski maslinik
Glavne zemlje u kojima se proizvodi plod masline (2003.)
Mjesto Zemlja/regija Proizvodnja
(u tonama)
Kultivirano područje
(u hektarima)
Količina
(u q/Ha)
1 Španjolska 6,160,100 2,400,000 25.7
2 Italija 3,149,830 1,140,685 27.6
3 Grčka 2,300,000 765,000 31.4
4 Turska 1,800,000 594,000 30.3
5 Sirija 998,988 498,981 20.0
6 Tunis 500,000 1,500,000 3.3
7 Maroko 470,000 550,000 8.5
8 Egipat 318,339 49,888 63.8
9 Alžir 300,000 178,000 16.9
10 Portugal 280,000 430,000 6.5
11 Libanon 275,000 250,000 6.5

Podvrste uredi

Sinonimi uredi

  • Olea alba Lam. ex Steud.
  • Olea amygdalina Gouan
  • Olea angulosa Gouan
  • Olea angustifolia Raf.
  • Olea argentata Clemente ex Steud.
  • Olea arolensis Clemente ex Steud. Nevalidni sinonim
  • Olea atrorubens Gouan
  • Olea bifera Raf.
  • Olea brevifolia Raf.
  • Olea buxifolia (Aiton) Steud.
  • Olea cajetana Petagna
  • Olea cayana Raf.
  • Olea communis Steud. Nevalidni sinonim
  • Olea craniomorpha Gouan
  • Olea europaea var. buxifolia Aiton
  • Olea europaea var. communis Aiton
  • Olea europaea subsp. europaea
  • Olea europaea var. ferruginea Aiton
  • Olea europaea var. latifolia Aiton
  • Olea europaea var. longifolia Aiton
  • Olea europaea var. obliqua Aiton
  • Olea europaea subsp. oleaster (Hoffmanns. & Link) Negodi
  • Olea europaea var. sativa (Weston) Lehr
  • Olea europaea subsp. sativa (Weston) Arcangeli
  • Olea europaea var. sylvestris (Mill.) Lehr
  • Olea europaea subsp. sylvestris (Mill.) Hegi
  • Olea europaea var. sylvestris (Mill.) Lehr.
  • Olea ferruginea (Aiton) Steud.
  • Olea gallica Mill.
  • Olea hispanica Mill.
  • Olea lancifolia Moench
  • Olea latifolia (Aiton) Steud.
  • Olea longifolia (Aiton) Steud.
  • Olea lorentii Hochst.
  • Olea obliqua (Aiton) Steud.
  • Olea oblonga Gouan
  • Olea odorata Rozier ex Roem. & Schult.
  • Olea officinarum Crantz
  • Olea oleaster Hoffmanns. & Link, vidi mastrinka
  • Olea pallida Salisb.
  • Olea polymorpha Risso ex Schult.
  • Olea praecox Gouan
  • Olea racemosa Gouan
  • Olea regia Rozier ex Roem. & Schult.
  • Olea sativa Weston
  • Olea sativa Hoffmanns. & Link
  • Olea sphaerica Gouan
  • Olea sylvestris Mill.
  • Olea variegata Gouan
  • Olea viridula Gouan
  • Phillyrea lorentii Walp.

Galerija uredi

Vanjske poveznice uredi

Ostali projekti uredi

 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Maslina
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Maslini


Izvori uredi

  1. The Pant List
  2. POKUŠAJMO RAZVRSTATI: VOĆE ILI POVRĆE. Hlapićev portal (engleski). 22. travnja 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2019. Pristupljeno 16. studenoga 2019.