Otvori glavni izbornik

Msgr. Mate Uzinić (Dubrava, Omiš, 17. rujna 1967.) dubrovački biskup.

Monsinjor
Mate Uzinić
Coat of arms of Mate Uzinić.svg
Rođen 17. rujna 1967
Dubrava (Omiš)
Svećenik 27. lipnja 1993.
Služba biskup dubrovački
Portal: Kršćanstvo

Sadržaj

ŽivotopisUredi

U rodnoj Dubravi (Splitsko-makarska nadbiskupija) pohađao je osnovnu školu, a gimnaziju u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Od 1988. do 1993. studirao je teologiju na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Splitu. Od 1992. do 1993. pastoralno je djelovao kao đakon u župi Trilju.

Za svećenika je zaređen 27. lipnja 1993., u Splitu. Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u Omišu, a od 1995. do 1996. župnik u župi Otriću-Strugama, u mjestu Otriću-Seocima.

Od 1996. do 2000. studirao je u Rimu na Papinskome lateranskom sveučilištu, gdje je postigao licencijat iz crkvenog i građanskog prava. Od 2000. do 2002. služio je kao sudski vikar i sudac na Crkvenome interdijecezanskom sudu I. stupnja u Splitu. Od 2000. suradnik je i u pastoralu u župi Strožancu, a od 2001. rektor je Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Od 2002. član je Prezbiterskog vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije, a od 2004. član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za sjemeništa i promicanje zvanja.

Dana 24. siječnja 2011. godine papa Benedikt XVI, imenovao ga je dubrovačkim biskupom.

Za biskupa je zaređen i ustoličen na katedru dubrovačkih biskupa 19. ožujka 2011. u dubrovačkoj katedrali. Glavni zareditelj je bio msgr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolit, a suzareditelji kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i msgr. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski.

Iz propovijediUredi

"Možda danas očekuju od pape Frane da će pristati na labaviji odnos prema abortusu, kontracepciji, eutanaziji, homoseksualnim brakovima i usvajanju djece istospolnih parova, celibatu, ređenju žena, ali već sutra će shvatiti kako je riječ o crkvenoj doktrini koju će pontifeks možda mijenjati u nijansama, ali stavovi će više-manje ostati isti. I oni nemaju veze s hodom Crkve u sadašnjosti ili prošlosti, nego s njezinim stavovima o pitanju života, antropologiji, a onda i naslijeđu od prvih kršćanskih vremena. Uostalom, po svim ovim pitanjima i ostale religije imaju gotovo istovjetan, često i puno tvrđi stav. Kritičari Crkve najčešće nemaju pojma na čemu ona temelji takav stav, groze se uzeti u ruke kakvu literaturu o toj temi, pa sve završava tako da joj na čelo lijepe žuti papirić – primitivna."

Unutarnje povezniceUredi

Vanjske povezniceUredi