ANDREIS, Matej (Andronicus Tragurinus, Matthaeus; Andrašević Trogiranin, Mate), djelovao oko 1500.

Humanist iz trogirske plemićke porodice; drugih pouzdanih biografskih podataka nema, mada se čini da je studirao u Italiji (u Padovi). U rukopisnom zborniku Codex Lucianus (ili Varia Dalmatica, čuva se u zadarskoj Znanstvenoj biblioteci) nalazimo kratku zabilješku da je Matej Andreis "doktor i pjesnik", da su "očuvane njegove prekrasne elegije". Međutim, jedino njegovo očuvano djelo jest latinska svadbena pjesma Epithalamium in nuptias Vladislai... Pannoniarum ac Boemiae regis et Annae Candaliae reginae serenissimae (Epitalamij u čast svadbe Vladislava, kralja Panonije i Češke, i Anne od Candalle, prejasne kraljice), u heksametrima, s posvetnim pismom biskupu Csanada (Mađarska) Nikoli Csakyju (Csáky Miklós).

Spektakularni put francuske kneginje Anne de Foix-Candale na vjenčanje s ugarskim kraljem Vladislavom II. (1502.) pratile su, naročito u Italiji, različite prigodne umjetnine; kao jedna od njih, Andreisov Epitalamij objavljen je u Veneciji 30. srpnja 1502, dan uoči kneginjina dolaska (iz Venecije ona će otploviti za Senj, da bi preko Modruša i Zagreba proslijedila za Ugarsku).

Epitalamij slijedi tradiciju antičke epske (pripovjedne) svadbene pjesme, iznoseći mit u kojem Venera i Amor navode Vladislava i Anne da se zaljube jedno u drugo; Andreis preuzima motive rimskih pjesnika Klaudijana, Stacija i Katula (koji su pisali u istome žanru), inzistira na učenim detaljima uplećući u pjesmu mnoštvo imena iz antičke povijesti i mitologije, ali pokazuje i dobru obaviještenost o adresatima (npr. aludirajući na prethodni Vladislavov formalni brak s udovicom Matije Korvina) i pjesnički preoblikuje stvarnu situaciju (dio pjesme pjevaju ugarski vojnici koji su Anninu povorku dočekali kod Vicenze).

Pohvala vladara Vladislava implicitno je politički intendirana, podržavajući kraljev protuturski angažman; Vladislavove mecenatske sklonosti bivaju ohrabrene prikazom njegovih interesa za astronomiju i antičku književnost. Andreisovu knjigu u svojoj knjižnici je posjedovao Marko Marulić; pojedini izričaji Epitalamija odjekuju u Marulićevu latinskom epu Dauidias (Davidijada).

DjeloUredi

Epithalamium Matthaei Andronici Tragurini in nuptias Vladislai invictissimi ac felicissimi Pannoniarum ac Boemiae regis et Annae Candaliae reginae serenissimae, Venetiis, per Bernardinum Venetum de Vitalibus 1502.