Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija

Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija (kazahski: Қожа Ахмет Яссауи кесенесі) je nedovršeni mauzolej u gradu Turkestanu, južni Kazahstan. Građevinu je naručio Timur Veliki,[1] koji je vladao širokim područjem središnje Azije kao dijelom Mongolskog carstva, 1389. godine kako bi zamijenio manju građevinu iz 12. stoljeća koja je bila mauzolej pjesnika i sufističkog mistika Hodže Ahmeda Jasavija (1093. – 1166.).[2] Perzijski graditelji su podigli 39 metara visoku kupolu na vitkom tamburu, uzgrađenu od opeke povezane mješavinom žbuke i gline. Ova dvostruka kupola, ukrašena zelenim i zlatnim keramičkim pločicama, visine 28 i promjera 18.2 metra, je najveća kupola u Srednjoj Aziji. Pretpostavlja se kako je glavni arhitekt (mimar) bio Hvaja Husein Širaci[3] No, izgradnja mauzoleja je obustavljena nakon Timurove smrti 1405. godine i ostao je nedovršen.

Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Kazahstan
Godina uvrštenja2003. (27. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1103
Koordinate43°17′35″N 68°16′28″E / 43.29306°N 68.27444°E / 43.29306; 68.27444
Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija na zemljovidu Kazahstana
Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija
Lokacija mauzoleja Hodže Ahmeda Jasavija u Kazahstanu
Tlocrt Mauzoleja (lijevo) u sklopu zidina Turkestana

Usprkos njegovoj nedovršenosti, mauzolej je preživio kao jedan od najstarijih i najbolje sačuvanih građevina tzv. "Timuruovog stila".[4] On ima eksperimentalnu organizaciju prostora, inovativna arhitektonska rješenja konstrukcije svodova i kupola, te ukrašavanje pocakljenom opekom koje je postao prepoznatljiva odlika umjentosti koja se proširila cijelim carstvom i dalje. Zbog toga je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2002.[5]

Ovaj vjerski kompleks nastavlja privlačiti brojne hodočasnike iz cijele Središnje Azije i postao je utjelovljenje kazaškog nacionalnog identiteta.[6]

Izvori uredi

  1. Mark Dickens, Timurid architecture in SamarkandArhivirana inačica izvorne stranice od 7. lipnja 2011. (Wayback Machine) (PDF) (engl.) Preuzeto 1. lipnja 2011.
  2. Yaacov Ro'i, Islam in the Soviet Union: From the Second World War to Perestroika, New York: Columbia University Press, str. 373. ISBN 0-231-11954-2 (engl.) Preuzeto 1. lipnja 2011.
  3. Zohreh Bozorg-nia, Mimaran-i Iran, 2004., str. 140. ISBN 964-7483-39-2
  4. The New Encyclopædia Britannica Macropædia Volume 22. USA: Encyclopædia Britannica, Inc., 1995. str. 94. ISBN 0-85229-605-3.
  5. http://www.wdl.org/en/item/2468/
  6. Geopolitička važnost Turkestana u povijesnom kontekstu (engl.) Preuzeto 1. lipnja 2011.

Poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija

Vanjske poveznice uredi