Mdina, Città Vecchia, ili Città Notabile je stari glavni grad Malte. Mdina je srednjovijekovni grad okružen zidinama, a nalazi se na brdu u središtu otoka. Mdinu obično zovu „tihi grad“. Ovaj stari utvrđeni grad graniči s mjestom Rabat, što na arapskom znači „predgrađe“.

Mdina
Il-Kunsill Lokali tal-Imdina
Città Notabile

Grb
Nadimak: Città Notabile
Država Malta

Vlast
 • GradonačelnikPeter Dei Conti Sant Manduca (PN)

Površina
 • Ukupna0,9 km²
Koordinate35°59′N 14°24′E / 35.983°N 14.400°E / 35.983; 14.400

Stanovništvo (2005.)
 • Entitet278
(308,9 stanovnika/km²)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Zemljovid

Položaj Mdine na Malti

Povijest

uredi
 
Katedrala sv. Pavla

Mdinu su naselili i vjerojatno prvi put utvrdili Feničani oko 700. pr. Kr. Grad su zvali Maleth.[1] Grad se nalazi na dobrom strateškom mjestu na jednom od najviših područja na Malti s maksimalnom udaljenošću od mora. Za vrijeme Rimskog Carstva Malta postaje municipium, a rimski guverner je sagradio svoju palaču upravo u Mdini. Prema tradiciji apostol Sveti Pavao je neko vrijeme proveo u gradu nakon njegovog brodoloma na Malti. Gradska arhitektura najviše predstavlja fatimidsko razdoblje koji je započeo 999. i trajalo sve do normanskog osvajanja Malte 1091. godine. Normani su izgradili debele utvrde i proširili jarak. Time je grad odvojen od obližnjeg Rabata.

Malta je 1530. prešla u ruke vitezova ivanovaca. U Mdini je održavana ceremonija u kojoj je svaki Veliki meštar položio zakletvu o zaštiti Malteškog otočja i prava podanika. Nakon jakog potresa 1693., u gradsku arhitekturu uveden je barok. Malteški vitezovi obnovili su katedralu prema nacrtima malteškog arhitekta Lorenza Gafe. Mnoge duge važne građevina također su obnovljene u to vrijeme.

Danas su većina palača u Mdini domovi lokalnog stanovništva. U gradu je živjeti dozvoljeno samo malom broju stanovnika, a također je ograničen i broj vozila.

Glavne ulice u gradu

uredi
  • Misraħ il-Kunsill Ċittà Notabile (Notabile City Council Square)
  • Pjazza San Pawl (St Paul Square)
  • Pjazza San Publiju (St Publius Square)
  • Pjazza ta' l-Arċisqof (Archbishop Square)
  • Pjazza Tas-Sur (Bastion Square)
  • Pjazzetta Beata Marija Adeodata Pisani (Blessed Maria Adeodata Pisani Square)
  • Triq Inguanez (Inguanez Street)
  • Triq is-Sur (Bastion Street)
  • Triq San Pawl (St Paul Street)
  • Triq Santu Rokku (St Roch Street)
  • Triq Villegaignon (Villegaignon Street)
  • Engleski nazivi u zagradama

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi