Wikipedija

Međugorje

Međugorje je naseljeno mjesto u općini Čitluk, u južnoj Hercegovini.[1] Vrlo je posjećeno katoličko marijansko svetište.

Međugorje

Crkva sv. Jakova u Međugorju
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaHercegovačko-neretvanska županija
Općina/GradČitluk
Koordinate43°12′N 17°40′E / 43.20°N 17.67°E / 43.20; 17.67
Stanovništvo
 – naselje (1991.)2.265
Poštanski broj88266
Zemljovid
Međugorje na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Međugorje
Međugorje
Međugorje na zemljovidu BiH

Zemljopisni položaj

Međugorje je smješteno u južnom dijelu Brotnja.

Područje južne Hercegovine, u kojem se nalazi Međugorje, ima sredozemnu klimu.

Ukazanja u Međugorju

  Podrobniji članak o temi: Ukazanja u Međugorju

Međugorje je jedno od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu. Postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen počela javljati 1981. godine, nakon čega se počeo razvijati vjerski turizam. Od tada je ovo hercegovačko mjesto, uz Sarajevo, jedno od najposjećenijih turističkih odredišta BiH, koje godišnje obiđe oko milijun katolika iz cijelog svijeta. Središte okupljanja je crkva sv. Jakova u središtu mjesta.

Temom Međugorja bavila se Ljiljana Bunjevac Filipović u dokumentarnom filmu Međugorje - evo ti Majke (2011.), čija je scenaristica i redateljica.[2]

Povijest

Za vrijeme rimskog doba ovo je područje pripadalo naronskom okrugu. Pronađeni su ostaci kasnoantičke bazilike. Međugorje se prvi put spominje 1599. godine, u povijesnim dokumentima, kao autonomna župa. Sadašnja župa osnovana je 1892. godine i posvećena je sv. Jakovu, zaštitniku hodočasnika. Današnja župna crkva dovršena je 1969. godine i posvećena je sv. Jakovu Zebedejevom. Prva crkva građena je 1897. godine, ali nakon Prvog svjetskog rata, zbog nestabilnosti je neupotrebljiva.

Na vrhu brda Križevac, 1933. sagrađen je križ za 1900. godišnjicu razapeća Isusa Krista na kojem se nalazi natpis: Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove. Nakon 24. lipnja 1981. godine piše se drugačija povijest, kada su počela ukazanja Gospe s Isusom. Od tada se Međugorje počelo ubrzano razvijati pružajući hodočasnicima sve potrebne sadržaje za vrijeme njihova posjeta ovom svjetski poznatom odredištu.[3]

Stanovništvo

Popisi 1971. – 1991.

 
Hodočasnici na brdu Križevac
 
Pogled na Međugorje
Međugorje
godina popisa 1991.[4] 1981. 1971.
Hrvati 1356 (99,19 %) 1142 (98,53 %) 1389 (99,64 %)
Srbi 1 (0,07 %) 0 0
Muslimani 0 0 0
Jugoslaveni 0 2 (0,17 %) 0
ostali i nepoznato 10 (0,73 %) 15 (1,29 %) 5 (0,35 %)
ukupno 1367 1159 1394

Popis 2013.

Međugorje
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 2232 (98,54 %)
Bošnjaci 4 (0,18 %)
Srbi 3 (0,13 %)
ostali i nepoznato 26 (1,15 %)
ukupno 2265

Znamenitosti

Poznate osobe

 
Kip fra Slavka Barbarića u Majčinom selu u Međugorju
 
Marin Čilić

Šport

NK Međugorje od 2007. organizira međunarodni nogometni turnir za djecu Međugorje Cup.[5]

Od 2006. održava se međunarodni rukometni turnir za mlađe kategorije „Stanko Sivrić”, najveći rukometni turnir ove vrste u BIH.[6]

Galerija

 
 
Panoramski pogled na Pobrdo

Izvori

  1. ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 23. lipnja 2019.
  2. ↑ MojTV Međugorje - evo ti Majke (pristupljeno 9. listopada 2016.)
  3. ↑ Ivan Dodig: Povijest Međugorja, esej
  4. ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  5. ↑ 11. Međunarodni nogometni turnir Međugorje Cup 2017. caportal.net
  6. ↑ Počinje rukometni turnir u Međugorju ljubuski.net

Vanjske poveznice

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Međugorje
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Međugorje&oldid=7219522"