Mediteranske igre
Mediteranske igre odnosno Sredozemne igre su međunarodno višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u jednom of gradova članica Međunarodnoga odbora Mediteranskih igara. Natjecanje je predložio Muhammed Taber Pasha, predsjednik Egipatskoga olimpijskog odbora, za vrijeme Ljetnih Olimpijskih igara 1948. Prvo izdanje Igara održano je 1951. godine u Aleksandriji, jednom od najvećih gradova Egipta. Prvih deset Mediteranskih igara (1951. – 1991.) održavane su godinu prije Ljetnih Olimpijskih igara. Od 1991. odlučeno je kako se Mediteranske igre održavaju godinu nakon Olimpijskih igara.
Povijest Mediteranskih igaraUredi
Prvo izdanjeUredi
Mediteranske igre su započele u listopadu 1951. u Aleksandriji u čast Muhammedu Taheru Pashi, čovjeka koji je iznio ideju o ovom natjecanju. U prvom izdanju 734 športaša se natjecalo u 13 različitih športova iz 10 različitih država. Na drugom izdanju Mediteranskih igara, 1955. u Barceloni, osnovano je nadgledno tijelo koje za vrijeme održavanja Igara nadgleda sve događaje, provodi ispitivanja dopinga i sl. 16. lipnja 1961. godine ovo tijelo je dobilo službeno ime - Međunarodni odbor Mediteranskih igara (fr. Comité International des Jeux Méditerranéens).
Vrhovna tijelaUredi
Mediteranske igre, organizirane svake četiri godine, imaju ugled najvažnijeg športskog događaja na Sredozemlju. Privlače veliko zanimanje država s čak tri kontinenta - Europe, Afrike i Azije. Posebnost ovih Igara je i mogućnost malih država da se dokopaju medalje. Nema države čiji predstavnik nije osvojio barem jednu medalju, pa čak i države poput Libanona i San Marina imaju osvojenu medalju (nema još samo Makedonija jer nije niti jednom nastupila). Osim športske strane, ove Igre pružaju idealnu priliku za mirnu suradnju i poštenu, športsku borbu športašima s tri kontinenta.
Mediteranske igre se održavaju pod vrhovnim tijelom MOO-a, pripadaju pod nadležnost Grčkog olimpijskog odbora u sklopu priprema za Olimpijske igre. Sjedište Odbora Mediteranskih igara je u Ateni, a tajnik je obavezno Grk. Obveza da je Grčka glavna država Mediteranskih igara je način zahvale zbog iznimnog truda kojeg je tadašnja grčka vlada uložila u osnivanje Mediteranskih igara.
Karakteristike Mediteranskih igaraUredi
LogoUredi
Službeni logo Mediteranskih igara, koje se ujedno kolokvijalno zovu i Olimpijske igre Sredozemlja, se sastoji od tri kruga koji simboliziraju tri kontinenta čije se države natječu. Izradio ga je ugledni hrvatski dizajner Boris Ljubičić radeći rješenje za Sredozemne igre kojima je domaćin bio Split 1979. Krugovi se odražavaju djelomično ispod morske površine plave boje (do nedavno su sve države sudionice morale imati izlaz na Sredozemno more). Tijekom ceremonije zatvaranja zastava igara se premješta u državu čiji će grad biti domaćin idućeg izdanja Mediteranskih igara.
Natjecateljske zemljeUredi
Na Mediteranskim igrama 2018. u španjolskoj Tarragoni nastupilo je 26 država:[1]:
- Afrika: Alžir, Egipat, Libija, Maroko, Tunis
- Azija: Cipar, Libanon, Sirija i Turska
- Europa: Albanija, Andora, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Francuska, Grčka, Kosovo, Italija, Makedonija, Malta, Monako, Portugal, Srbija, San Marino, Slovenija, Španjolska, Turska
Jedina sredozemna država koja zbog političkih razloga ne nastupa je Izrael, no očekuje se da će jednom ipak uspjeti izboriti nastup, kao i Palestina. Grčki olimpijski odbor predlaže[nedostaje izvor], iako nemaju zemljopisne uvjete (kao ni Andora, Makedonija, Srbija i San Marino, koje nastupaju), da neke arapske države i Portugal također nastupe. Makedonija, iako nije na Sredozemlju, primljena je u članstvo na Igrama u Pescari 2009. te je kao 24. članica nastupiti na Igrama u Mersinu 2013. godine. Također je još jedna nesredozemna zemlja primljena u članstvo, Srbija.
Gradovi domaćiniUredi
.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
Popis športovaUredi
Športaši su se natjecali u 24 športa na Igrama 2005.:
Vodeni športoviUredi
Dvoranski športoviUredi
- streljaštvo
- konjički šport
- košarka
- boćanje
- boks
- streličarstvo
- mačevanje
- gimnastika (umjetnička i ritmička)
- rukomet
- džudo
- karate
- pucanje vatrenim oružjem
- stolni tenis
- odbojka
- dizanje utega
- hrvanje
- badminton
Športovi na otvorenomUredi
- atletika
- biciklizam
- nogomet
- golf
- handisports
- tenis
- odbojka na pijesku
Natjecanje za žene predloženo je 1959., no nisu se natjecale sve do 1967. Osim ovih športova, na Mediteranskim igrama športaši su se natjecali u ragbiju, hokeju na travi i inim športovima. 2013. odlučeno je da će se od 2015. svake četiri godine održavati Mediteranske igre na pijesku čiji će program sadržavati vodene i športove na pijesku.
Od 2018. košarke nema na Mediteranskim igrama, jer ju je zamijenio basket 3 na 3 u muškoj i ženskoj konkurenciji.
IzvoriUredi
- ↑ The Mediterranean games (engleski). Cijm.org.gr. International Committee for the Mediterranean Games. Pristupljeno 16. studenoga 2020.
Vanjske povezniceUredi
- Međunarodni odbor Mediteranskih igara (engl.), (fr)
- HTV sport Inačica izvorne stranice arhivirana 30. rujna 2007. Povijest Mediteranskih igara
- HOO Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2007.