Meksički rat za nezavisnost

Meksički rat za nezavisnost dogodio se nakon gotovo tri stoljeća Meksika pod španjolskom kolonijalnom vlašću, stanovnici su počeli zahtijevati neovisnost svoje nacije, zbog vjerskih i političkih razlika u odnosu na španjolsku krunu. U ranom 19. stoljeću taj osjećaj uzeo je maha među elitom u Mexico Cityju, a nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, rat je proglašen ujutro 16. rujna 1810. Proglasio ga je svećenik buntovnik Miguel Hidalgo y Costilla u župi Dolores.

Meksički rat za nezavisnost
sukob: Borba za neovisnost Latinske Amerike
Batalla del Monte de las Cruces-30 oct 1810-México.jpg
Spomenik herojima rata za nezavisnost: Ignacio Allende, Miguel Hidalgo i Mariano Jimenez.
Vrijeme 1810. - 1821.
Mjesto Meksiko
Ishod
Sukobljene strane
Flag of Mexico.svg
Meksički borci za nezavisnost
Flag of Spain.svg
Španjolsko kolonijalno carstvo
Zapovjednici
Miguel Hidalgo y Costilla
José María Morelos
Francisco Javier Mina
Vicente Guerrero
Agustín de Iturbide
Francisco Javier Venegas
Ignacio Elizondo
Juan Ruiz de Apodaca
Félix María Calleja del Rey i dr.
Postrojbe
100,000 dobrovoljci, 23,100 profesionalne snage 17,000
Gubitci
2,000 poginulih

Sukob je trajao osam godina i bio je daleko od homogenoga pokreta. Počeo je gotovo kao vjerski rat pokrenut od svećenika. No nedugo nakon toga postao je republikanski rat. Borba za neovisnost bila je i u obliku gerilskoga rata u planinama na jugu. Vješti pukovnik Agustín de Iturbide predvodio je pobunjenike do pobjede i osvajanja Mexico Cityja. Kasnije je bio Agustín de Iturbide bio predsjednik pa car, a autor je i meksičke zastave. Neovisnost je relativno mirno proglašena 27. rujna 1821., iako se formalno priznanje u Španjolskoj dogodilo 28. travnja 1836. godine.

Bivša španjolska kolonija postala je ustavna monarhija pod imenom Katoličko meksičko carstvo, koja će nakon osamostaljenja pokrajina Srednje Amerike, kao i nekih unutarnjih sukoba postati savezna republika.