Otvori glavni izbornik

Mihael I. (Sinaia, 25. listopada 1921. - Aubonne, Švicarska, 5. prosinca 2017.), posljednji rumunjski kralj, koji je vladao u dva navrat, prvo od 1927. do 1930., a zatim od 1940. do 1947.. Bio je član dinastije Hohenzollern-Sigmaringen. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je vođa državnog udara (1944.) kojim su prekinute veze Rumunjske i Sila osovine.[1]

Mihael I.
Mihai I of Romania.jpg
Mihael I., rumunjski kralj
rumunjski kralj (prva vladavina)
Vladavina 20. srpnja 1927. - 8. lipnja 1930.
Krunidba 15. listopada 1922.
Prethodnik Ferdinand I.
Nasljednik Karlo II.
Regent princ Nikola
Miron Cristea
Gheorghe Buzdugan
rumunjski kralj (druga vladavina)
Vladavina 6. rujna 1940. - 30. prosinca 1947.
Krunidba 6. rujna 1940.
Prethodnik Karlo II.
Nasljednik ukinuta monrahija
Supruga Ana od Bourbon-Parme
Djeca
Margareta
Helena
Irena
Sofija
Marija
Dinastija Kingdom of Romania - Big CoA.svg Hohenzollern-Sigmaringen
Otac Karlo II.
Majka Helena Grčja i Danska
Rođen 25. listopada 1921.
Preminuo 5. prosinca 2017.
Vjera pravoslavlje

Sadržaj

ŽivotopisUredi

Prva vladavinaUredi

Rodio se 1921. godine u Rumunjskoj, u obitelji oca prijestolonasljednika Karla i majke princeze Helene od Danske i Grčke. Nakon što je 1925. godine njegov djed, kralj Ferdinand I. prisilio svog sina Karla da se odrekne prava na prijestolje, maloljetni Mihael proglašen je djedovim nasljednikom.

Poslije djedove smrti 1927. godine, preuzeo je krunu, a budući da je bio šestogodišnjak, vlast u njegovo ime preuzelo je regentsko vijeće koje su sačinjavali princ Nikola, Miron Cristea i Gheorghe Buzdugan. Međutim, nakon povratka njegova oca iz egzila u lipnju 1930. godine, Mihael je bio lišen krune, koja je pripala njegovu ocu, Karlu II.

Druga vladavinaUredi

Nakon što je 1940. godine, kralj Karlo II. bio prisiljen abdicirati s prijestolja, Mihael je okrunjen za kralja, no stvarnu vlast u državi provodio je general Ion Antonescu, koji je zaveo vojnu diktaturu. Mihael se u međuvremenu povezao s opozicijom protiv Antonescuova režima te je 23. kolovoza 1944. godine dao uhititi generala Antonescua, zbacio vojnu vlast i preuzeo kontrolu nad državom.[2]

Pad monarhije i izgon kraljevske obiteljiUredi

Od kraja rat 1945. godine opirao se komunistima koji su zadobili vlast u Rumunjskoj, ali na naposljetku je, krajem 1947. godine bio prisiljen abdicirati i otići u izgnanstvo, imovina mu je zapljenjena i oduzeto mu je državljanstvo. Izbjegli bivši kralj oženio je 1948. godine princezu Anu of Bourbon-Parme te se naselio u blizu Ženeve u Švicarskoj i postao izvršni direktor jedne američke brokerske tvrtke. Iste godine odrekao se naslova rumunjskog kralja i počeo javno isticati naslov princa od Hohenzollerna. Nakon što je porekao svoj čin abdikacije, ponovno je počeo koristiti kraljevski naslov.

Godine 1955. par se preselio u Hampshire u Engleskoj, da bi se 1956. godine preselili natrag u Švicarsku. Mihael je s Helenom imao petero kćeri (Margareta, Helena, Irena, Sofija i Marija), što je unutar obitelji otvorilo prijepore o nasljeđivanju, budući da su po zakonu iz 1923. godine, sva prava, ukoliko kralj ne bi imao djecu, prelazila natrag na njemačku obitelj Hohenzollern.

Pad komunističkog režimaUredi

Poslije pada diktatora Nicolaea Ceaușescua i komunističkog režima u Rumunjskoj 1989. godine, Mihael je pokušao u prosincu 1990. godine otputovati u zemlju, ali je uhićen i vraćen sa zračne luke natrag u Švicarsku. Godine 1992. rumunjska postkomunistička vlada dozvolila je Mihaelu posjet Rumunjskoj, ali kada je njegov govor s hotelskog balkona okupio gotovo milijun ljudi, vlada mu je zabranila daljnje posjete zemlji. Ipak, 1997. godine vraćeno mu je državljanstvo i dopušten povratak u zemlju, a 2000. godine vraćen mu je dio kraljevske imovine.

Zbog spora oko nasljeđivanja ukinutog prijestolja i krune, zavadio se s njemačkom lozom Hohenzollerna i odrekao obiteljskog prezimena i svih njemačkih titula. Godine 2016. povukao se iz javnog života da bi sljedeće godine umro. Na čelu rumunjske dinastije nasljedila ga je najstarija kći Margareta.

BilješkeUredi

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mihael I., rumunjski kralj