Mihalj, zagrebački biskup
Mihalj, dvadeseti zagrebački biskup, nasljednik Ivana I.
Životopis uredi
Prije imenovanja za zagrebačkog biskupa bio je prepozit Crkve u Transilvaniji. Godine 1295. postaje zagrebačkim biskupom. Također je, uz biskupsku dužnost, bio i kancelar slavenskog hercega Alberta.[1] Za vrijeme biskupovanja sklapa trajno prijateljstvo s Babonićima. Nakon smrti kralja Andrije, 1301. godine, Mihalj prelazi na stranu napuljskih pretendenata na ugarsko-hrvatsko prijestolj. Papa Benedikt XI. proglasio ga je ostrogonskim nadbiskupom. Na njegovom pečatu nalazi se prvi likovni prikaz zagrebačke katedrale.
1. rujna 1297. godine u Požegi biskup spominje ime grada Zalathnuk što se danas smatra prvim spomenom grada Slatine.[2] Također je proglasio i mjesto Ugra slobodnom općinom i osnovao trgovište.[3] Najvjerojatnije 1296. godine, osnovao je slobodnu ves Vugrovec.
Izvori uredi
- ↑ zg-nadbiskupija.hr, pristupljeno 4. prosinca 2015.
- ↑ www.glas-slavonije.hr, pristupljeno 4. prosinca 2015.
- ↑ os-kasina.com.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 4. prosinca 2015.