Milan Prelog (1879.)

hrvatski povjesničar i prevoditelj

Milan Prelog (Zagreb, 8. veljače 1879. – Zagreb, 24. prosinca 1931.), bio je hrvatski povjesničar i prevoditelj.

Milan Prelog
Rođenje 8. veljače 1879.
Zagreb
Smrt 24. prosinca 1931.
Zagreb
Narodnost hrvatska
Polje povjesničar
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
Portal o životopisima

Životopis uredi

Milan Prelog rodio se u Zagrebu 1879. godine. Otac je hrvatskoga nobelovca Vladimira Preloga[1] i povjesničara umjetnosti Milana Preloga, te djed informatičara i diplomata Nenada Preloga. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u Zagrebu gdje je i maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1896. godine.[2] Studij povijesti završio u Pragu gdje je i doktorirao 1900. godine. Bio je profesorom na gimnazijama u Sarajevu i Osijeku. Profesorom opće povijesti srednjeg i novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je od 1922. do 1926. godine.[3] Dio je karijere proveo u Makedoniji, gdje je također bio profesorom opće povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu u Skoplju od 1927. do 1931. godine.

Umro je u Zagrebu 24. prosinca 1931. godine od posljedica ozljede koju je zadobio 8. studenoga 1931. godine, na biralištu, padom na klizavim drvenim stubama jedne skopske osnovne škole.

Nepotpun popis djela uredi

  • Boje Chorvatů s Benátčany za národní dynastie, (Borbe Hrvata s Mlečanima za narodne dinastije), Prag, 1900.
  • Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti Kraljevstva, Sarajevo, 1912.
  • Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I–II, Naklada J. Studničke i druga, Sarajevo, 191?, (prijetisak 1. izd., Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade (I.-II. dio), Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009.)
  • Repetitorij povijesti Austro-Ugarske monarhije, Sarajevo, 1907.
  • Pregled povijesti Južnih Slavena Srba, Hrvata i Slovenaca, Dio I. Od najstarijih vremena do početka XVI. stoljeća, 1920., (2. izd. 1922.); Dio II., 1921., Naklada knjižare B. Buchwald i Drug, Sarajevo.
  • Repetitorij povijesti Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb, 1923.
  • Strossmayerova čitanka, Zagreb, 1924.
  • Slavenska renesansa: 1780. – 1848., Naklada jugoslavenske štampe d.d., Zagreb, 1924. (repr. Ex Libris, Rijeka, 2007.)
  • Istorijski portreti i članci, Beograd, 1926.
  • Istorija slobodnog zidarstva, Zagreb, 1929.
  • Pout Slovanů do Moskvy roku 1867, Prag, 1931.

Izvori uredi

  1. Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade (I.-II. dio), prijetisak 1. izd., Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009., ISBN 978-953-95981-7-2, pogovor, Ivan Sršen, Bosna bez povijesti:
    »Ime Milana Preloga (1879-1931) jedno je od onih imena koja uvijek dovodimo u vezu s nekim drugim imenima, i to ne slučajno. Naime, jedan od najpoznatijih hrvatskih povjesničara umjetnosti dvadesetog stoljeća također nosi isto ime i prezime, ali uz spominjanje Milana Preloga neizostavno se veže i ime njegova sina Vladimira, hrvatskog dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (1975).«
  2. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 920., ISBN 978-953-95772-0-7
  3. Proleksis enciklopedija: Prelog, Milan, preuzeto 29. lipnja 2013.

Vanjske poveznice uredi