Milan Vuković (Krilo-Jesenice kod Splita, 1933.Zagreb, 16. ožujka 2018.), bio je hrvatski pravnik, bivši predsjednik Vrhovnog suda RH i sudac Ustavnog suda RH.

Životopis

uredi

Rodio se je u seljačkoj obitelji s jedanaestero djece, odgajanoj u vjerskom duhu. 1943. godine je kao desetogodišnjak otišao s ocem na Vis. Otac mu je bio brodovlasnik, a za rata hrvatski antifašistički borac, koji je bio kapetan na partizanskim brodovima. Milan je Vuković kao desetogodišnjak s ocem bio na brodu u sastavu NOV-a sve do 1945. godine.[1]

Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu 1952. godine a Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1956. godine. Vojsku je odslužio sljedećih dviju godina kao pitomac škole pričuvnih časnika.[1] Bio je radio u Sekretarijatu za pravosuđe i opću upravu te u Odjelu za ocjene zakonskih akata.[1] Odvjetničku pripravničku praksu završio u Zagrebu 1960. godine. Odvjetnički ispit položio 1960. a upisan je u imenik odvjetnika 1961. godine.

Bio je odvjetnikom kod Izvršnog Vijeća NRH i Kotarskog suda I Zagreb.[1] Kao odvjetnik radio je do 1991. godine, najviše kao branitelj u kaznenim, osobito u tzv. političkim postupcima protiv hrvatskih intelektualaca koji su zastupali ideju samostalne Hrvatske (od 1965. do 1991. godine).[2] Branio je fra Jozu Zovka kad su mu sudili kao "kleronacionalistu" zbog slučaja svetišta u Međugorju.[3]

Bio je član SKJ i SSRNJ.[1]

Sudac Ustavnog suda, prvi put biran 1991., drugi put 1995., a treći put 1999. godine. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske 1992. – 1995., 1997. – 1999. Član Ustavotvorne komisije Predsjedništva Republike Hrvatske za izradu prvog Ustava Republike Hrvatske 1990. Član Komisije za ratne zločine Republike Hrvatske 1993. – 1995. Predsjednik Izborne komisije Republike Hrvatske 1993. – 1995. Član Državnog sudbenog vijeća 1994. – 1995.[4]

Bio je jedan od ljudi koji se nisu se skanjivali otvoreno usprotiviti ministru pravosuđa Ivici Crniću tezom da u Državnom sudbenom vijeću mogu samo “politički korektni”, tzv. podobnici, a ne stručnjaci.[5]

Utemeljio je, 2008. godine, susrete Dr Franjo Tuđman - Hrvati kroz stoljeća koji se održavaju u Velikom Trgovišću te je inicirao je i pokrenuo kulturne manifestacije Dobrojutro, more u Podstrani (nakon hrvatske vojne pobjede u akciji Oluja), Dane Ranka Marinkovića u Komiži te Dane Petra Šegedina u Korčuli.[2]

Djela

uredi

Nepotpun popis:

  • Čl. 133. KZ SFRJ nad Međugorjem ‒ sudski progon fra Joze Zovka, Zagreb, 1990.
  • Sudski progoni hrvatstva, Narodne novine, Zagreb, 1995.
  • Rat za Hrvatsku je započeo u Virovitici: 1991. - suđenje Virovitičanima pred Vojnim sudom u Zagrebu, Gradsko poglavarstvo, Virovitica, 1996.
  • Obdareni milošću: dvadeset godina poslije procesa fra Jozi Zovku, Zagreb, 2000.
  • Sile zla nad hrvatskom kulturom: sudski proces pljačkašima Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, Zagreb, 2002.
  • Slučaj Đodan: sudski progoni hrvatstva: dokumenti vremena, Matica hrvatska, Zagreb, 2003., ISBN 953-150-693-0
  • Desetljeće koje se pamti: dnevnički zapisi: 1990. – 1999., Naklada Ljevak, Zagreb, 2003., ISBN 953-178-585-6
  • Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima: (11. siječnja 1972. – 10. lipnja 1990.), priredio i uredio Mladen Pavković, Alineja, Koprivnica, 2004. (2. izd. 2007.)[6]
  • Sukobi političkih stilova u traženju osamostaljenja Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004.
  • Eseji i osvrti: o Tuđmanu i hrvatskoj stvarnosti, Zagreb, 2007.
  • Ja, odvjetnik: moj život u državama u kojima se Hrvatska borila za život i moj život u Hrvatskoj, Naklada Pavičić, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-6308-78-1
  • Obrana nije zločin: moji razgovori s novinarima: 1990-2001., priredio i uredio Mladen Pavković, Alineja, 2009.
  • HAAŠKI SUD: zajednički zločinački pothvat: što je to?, vl. naklada, Zagreb, 2011.
  • Događaj koji mijenja svijet – Trideset godina ukazanja Kraljice mira, 2011.
  • Hrvatska: snaga najveće ljubavi, Zagreb, 2011.

Nagrade i odličja

uredi

Izvori

uredi
  1. a b c d e Monitor Jutarnji list objavljuje biografiju Milana Vukovića iz 1959., 1961. i 1999. godine, B. Vlašić i K. Žabec
  2. a b Razgovor. Milan Vuković, dr. iur., sudac Ustavnog suda u mirovini, Hrvatsko slovo, petak, 18. siječnja 2008., str. 3.-4., razgovarao Nenad Piskač
  3. Krupljani[neaktivna poveznica] Milan Vuković: Branko Mikulić je prvi dao etiketirati Međugorje, autor članka Zoran Krešić, preuzeto iz Večernjeg lista
  4. Bivši predsjednici i suci Ustavnog suda Republike HrvatskeArhivirana inačica izvorne stranice od 10. lipnja 2007. (Wayback Machine), usud.hr, pristupljeno 9. rujna 2012.
  5. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2015. (Wayback Machine) Davorka Blažević: Portret tjedna/Senka Klarić Baranović, sutkinja Vrhovnog sudaa
  6. Autori. Milan VukovićArhivirana inačica izvorne stranice od 4. svibnja 2016. (Wayback Machine), matica.hr, pristupljeno 26. svibnja 2016.
  7. Odluka kojom se odlikuje Redom Ante Starčevića, narodne-novine.nn.hr, 27. svibnja 1997., pristupljeno 9. rujna 2012.
  8. Odluka kojom se odlikuje Redom Ante Starčevića dugogodišnji odvjetnik i predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Milan Vuković, narodne-novine.nn.hr, 18. travnja 1995., pristupljeno 9. rujna 2012.
  9. Odluka kojom se odlikuju Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, narodne-novine.nn.hr, 27. svibnja 1997., pristupljeno 9. rujna 2012.
  10. Vukoviću uručena Zlatna plaketa UBIUDR za najbolju knjigu iz Domovinskog rataArhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2016. (Wayback Machine), HINA, braniteljski-portal.hr, 8. studenoga 2011., pristupljeno 26. svibnja 2016.