Otvori glavni izbornik

Milivoj Magdić (Koprivnica, 22. svibnja 1900. - Zagreb, 3. ožujka 1948.[1], neki izvori navode 1947.[2]) je bio jednim od najboljih hrvatskih novinara svog vremena.[3] Bio je i pravnik i publicist.[1]

Milivoj Magdić
Rođenje 22. svibnja 1900.
Smrt 3. ožujka 1948.
Nacionalnost Hrvat
Poznat(a) po kao urednik tjednika Spremnost
Zanimanje novinar, publicist, pravnik
Portal: Životopis

Ideološki je prvo bio komunist.[3] 1920-te se ideološki vezao uz marksizam i bio je istaknutim članom KPJ.[1] 1930-ih je godina napustio komunizam, zbog utiska kojeg su na nj ostavili moskovski procesi.[1] Nakon toga zagovara hrvatsku neovisnost[1], zbog čega se zamjerio komunističkom pokretu koji je sve više djelovao teroristički, pa je jedva preživio pokušaj linča koji su mu organizirali zadrti komunisti.[1]

Kad je uspostavljena NDH, vlasti su ga bile zatvorile, no u pritvoru je boravio kratko vrijeme. [1] Uskoro se pridružio ustaškom pokretu. [4] Pisao je za ustaški list Spremnost, čijim je bio urednikom. Bio je značajnim kao i Tias Mortigjija. Iako kao ni Mortigjija nije bio pouzdanim i omiljenim za vrijeme ustaške vlasti u NDH (Magdić zbog komunističke prošlosti)[4], koja ih je obojicu držala pod prismotrom.[5], iako je objavio nekoliko protukomunističkih brošura.[1] Zbog suradnje s tim listom, nakon rata su ih komunističke vlasti osudile na smrt i smaknule, a u biti nisu shvatili niti razumjeli o čemu su i kako su njih dvojica pisali[3]. Radi se o tome što je Magdić u svojim prikazima zapadnih demokracija u Spremnosti neizravno kritizirao ustaški režim, jer je priželjkivao zapadnu demokraciju u Hrvatskoj.[4]

Svibanjska katastrofa 1945. nije zaobišla ni njega. Zajedno s mnoštvom hrvatskog naroda se povukao prema Zapadu u nadi da će se moći predati zapadnim Saveznicima koji bi ih zaštitili od indoktriniranih jugokomunističkih partizana i konvertiranih četnika. Kad je bio u Austriji, u Lavamündu je zajedno s Tiasom Mortigjijom i Jurom Petričevićem sastavio Memorandum skupine hrvatskih intelektualaca upućen nadležnim mjestima Britanske armije.[1]. Povlačeći se dalje stigao je do Rima. Ondje su ga 1947. uhitili Saveznici i predali Jugoslaviji. Jugokomunističke vlasti su mu organizirale montirano suđenje na kojem su ga osudili na smrt i smaknuli.[1]

Za najuzornijeg je europskog pisca smatrao Thomasa Manna.[4]

DjelaUredi

Napisao je ove knjige:

  • Jagodina ljubav, Zagreb, 1934., (ponovna izdanja: Delnice : Spectrum, 2005.;[6] Ognjište, Zagreb, 2013.)
  • Klerikalizam nastupa, Zagreb, 1934.[7] (2 izdanja)
  • Fašizam i radnička klasa[5],Zagreb: 1935.
  • Abesinija, 1935. (suautor Mirko Kus-Nikolajev)[7]
  • A. G. Matoš, 1936.[8]
  • Liberalizam i socijalna problematika u Hrvatskoj, 1940.[9]
  • Intelektualci prema marksizmu i liberalizmu, 1942, Zagreb: Naklada "Putovi"[10]
  • Najstrašnije razdoblje života seljačtva u Sovjetskoj Uniji, 1943.
  • Slučaj Vere Wagnerove, 1944.

Nedovršeno djelo:

  • U vučjoj jami (Nastalo u izbjeglištvu. U djelu nastoji objasniti uzroke neuspjeha novije hrvatske politike.)[7]

Autor je brojnih članaka i eseja. Osobito je pisao o dru Milanu Šufflayu.[5]

VidiUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 Politički zatvorenik br. 230, svibanj 2011. Memorandum skupiine hrvatskih intelektualaca, Lavamünd, Austrija, 29. svibnja 1945.
  2. Leksikografski zavod Miroslav Krleža Bibliografija Hrvatske revije. Milivoj Magdić (1900―1947) * Magdić, Milivoj U: Hrvatska revija. 5 (1955) 4. Ispod slavoluka smrti : u domovini ...., str. 371-373, pristupljeno 10. prosinca 2011. (vidljivo na Googlevu pretraživanju)
  3. 3,0 3,1 3,2 Dragovoljac.com Bruno Bušić – Hrvatski ustaše i komunisti 4. dio. Uredio: R. Arapović, 7. kolovoza 2011., pristupljeno 10. prosinca 2011.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Hrvatski internet portal u Švicarskoj Ivica Matičević: "U NDH su književni kritičari hvalili Krležu (Razgovarala: Barbara Matejčić)(izvor:net.hr), pristupljeno 10. prosinca 2011.
  5. 5,0 5,1 5,2 Hrsvijet.net Kolumna - Thor Einar Leichhardt: Ernst Jünger, Njemačka Konzervativna i Hrvatska Historijska Revolucija ( njeni korifeji i sudionici ), 8. travnja 2011., pristupljeno 10. prosinca 2011.
  6. Delnice Planinarski centar Petekovac
  7. 7,0 7,1 7,2 Tko je tko u NDH Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 249.-250.
  8. Google knjige A. G. Matoš
  9. Google knjige Liberalizam i socijalna problematika u Hrvatskoj
  10. Google knjige Milivoj Magdić: Intelektualci prema marksizmu i liberalizmu