Milivoj Petković
Milivoj Petković (Šibenik, 11. listopada 1949.), hrvatski vojni zapovjednik i bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba.
Milivoj Petković | |
---|---|
Opći životopisni podatci | |
Datum rođenja | 11. listopada 1949. |
Mjesto rođenja | Šibenik, Hrvatska |
Nacionalnost | Hrvat |
Opis vojnoga službovanja | |
Čin | general pukovnik |
Ratovi | Domovinski rat Rat u BiH |
Važnije bitke | Bošnjačko-hrvatski sukob |
Vojska | Jugoslavenska narodna armija Hrvatska vojska Hrvatsko vijeće obrane |
Životopis
urediDiplomirao je na Vojnoj akademiji JNA te stekao čin potpukovnika. U ljeto 1991. napušta JNA kako bi se pridružio Hrvatskoj vojsci [1].
U proljeće 1992. Janko Bobetko je rasporedio Petkovića u zapovjedništvo Izmještenog zapovjednog mjesta Hrvatske vojske u Grude, u Bosni i Hercegovini, koja je postala glavni glavni stožer oružanih snaga Herceg-Bosne (HRHB)/HVO-a. Od tada do ljeta 1993. Petković je bio na položaju vojnog zapovjednika oružanih snaga Herceg-Bosne/HVO-a kao načelnik Glavnog stožera HVO-a [2]. Kada je 24. srpnja 1993. Slobodan Praljak imenovan za najvišeg vojnog zapovjednika HVO-a, Petković je postao i praktično nastavio obavljati dužnost zamjenika iste pozicije. 26. travnja 1994. Petković je ponovno postavljen za vrhovnog zapovjednika HVO-a i na tom je položaju ostao do približno 5. kolovoza 1994. Na raznim položajima i funkcijama koje je obavljao, smatra se da je navodno imao de jure i/ili de facto zapovijed i nadzor nad oružanim snagama Herceg-Bosne/HVO-a [3].
Suđenje u Haagu
uredi2004. Međunarodni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije izdao je optužnicu za šest čelnika bivše HRHB - protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića [4]. Optužen je za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; silovanje; deportacije; zatočavanje; nečovječna djela; hotimično lišavanje života; premještanje i zatvaranje civila; nečovječno postupanje; uništavanje imovine širokih razmjera i oduzimanje imovine koje nije opravdano vojnom nuždom, a izvedeno je protupravno i bezobzirno; okrutno postupanje; protupravni rad; bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom; uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju; pljačkanje javne ili privatne imovine i protupravni napad na civile, Bošnjake, 1993. i 1994. tijekom napada na Prozor, Gornji Vakuf, Jablanicu, Ljubuški, Stolac, Čapljinu i Vareš, te opsadu Mostara u sklopu bošnjačko-hrvatskog sukoba. Prema optužnici, cilj je bilo protjerivanje bošnjačkog stanovništva, stvaranje etnički čistih prostora te konačno njihovo odvajanje i priključenje Hrvatskoj u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine [5].
Petković se dobrovoljno predao sudu te izjasnio da nije kriv ni po jednoj točki optužnice. Suđenje je počelo 26. travnja 2006., a završne riječi su se održale u ožujku 2011. Tužiteljstvo je predstavilo 145 svjedoka, a obrana 65, te uključilo 4914 dokaznih predmeta u rasponu od 465 sudskih radnih dana [6], što taj predmet čini najduljim u povijesti tribunala [7][neaktivna poveznica]. Prvostupanjska presuda očekivala se u ožujku 2013.,[1] ali je odgođena za svibanj.[2] U travnju 2013. zakazano je izricanje presude za 29. svibnja.[3] 29. svibnja 2013. nepravomoćnom je prvostupanjskom presudom osuđen na 20 godina zatvora.[4]
Dne 29. studenog 2017. godine konačnom je pravomoćnom drugostupanjskom presudom osuđen na 20 godina zatvora.[5]
Izvori
uredi- ↑ www.jutarnji.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2012. (Wayback Machine), "HAAŠKI SUD 'Došlo je do zastoja, presuda Hrvatima iz BiH u ožujku'", HINA, objavljeno 5. prosinca 2012., pristupljeno 6. siječnja 2013.
- ↑ www.nezavisne.com, "Presuda Prliću i drugima odgođena za maj, " objavljeno 1. ožujka 2013., pristupljeno 5. ožujka 2013.
- ↑ www.vecernji.hr, "Presuda Prliću i drugima na Haaškom sudu 29. svibnja, " objavljeno 15. travnja 2013., pristupljeno 22. travnja 2013.
- ↑ www.vecernji.hr, "PRESUDE U HAAGU: 111 godina zatvora hrvatskoj šestorci!" objavljeno i pristupljeno 29. svibnja 2013.
- ↑ vijesti.hrt.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine), "Posljednja haška presuda - 111 godina za Hrvate iz BiH", objavljeno i pristupljeno 29. studenog 2017.