Otvori glavni izbornik

Miljenko Foretić (Dubrovnik, 5. svibnja 1939. – Dubrovnik, 24. prosinca 2003.), hrvatski teatrolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti. Sin je povjesničara Vinka Foretića.

Miljenko Foretić
Miljenko Foretić
Rođenje 5. svibnja 1939.
Smrt 24. prosinca 2003.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje teatrolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti
Portal: Životopis

Sadržaj

ŽivotopisUredi

Povijest i povijest umjetnosti diplomi­rao je 1961. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1963. u Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku HAZU, tada JAZU proučavao je razne grane povijesnih znanosti. Kao stipendist boravio je na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca u Rimu 1963.–1965.

Kao kulturni i znanstveni radnik bavio se vrlo širokim rasponom tema. Znanstvenim i stručnim radovima, esejima, kritikama i osvrtima o političkim, kulturnim, književnim, književnopovijesnim i teatrološkim temama surađivao je u mnogim različitim publikacijama. Kao jedna od istaknutijih osoba u dubrovačkim kulturnim krugovima tijekom Hrvatskog proljeća bio je utamničen i 17 godina nakon toga bez putovnice.[1][2] Jedan je od obnovitelja rada Matice hrvatske u Dubrovniku nakon dvadesetogo­dišnjega prekida njezina djelovanja. Tijekom Domovinskog rata radio je na istaknutom časopisu Dubrovnik koji je doživio 15 izdanja na hrvatskom i engleskom jeziku i tako svijet upoznao s razaranjima Dubrovnika i stradanjem Hrvatske. Časopis je odabirom tema i izborom suradnika postao vodeći na nacionalnoj razini.[3]

U studiji Marin Držić i kazališni život renesansnog Dubrovnika (1969.), obradio je cjelokupni prikaz kazališnoga života Dubrovnika tijekom 16. stoljeća. Priredio je i dvije izložbe posvećene životu i djelu Marina Držića. Prva je 1967. godine održana u Dubrovniku, a Matica hrvatska je 1969 o njoj objavila zbornik Marin Držić. Drugu izložbu o Marinu Držiću održanu 1993. godine povodom 59. svjetskoga kongresa PEN-a, u suradnji s Feđom Šehovićem popratio je knjižicom Što je čitao Držić. Priredio je još nekoliko značajnih izložaba, poput onih posvećenih Dubrovačkoj Republici i Francuskoj revoluciji te životu i djelu Ivana Gundulića, obje održane 1989. godine.[4]

Godine 1992. organizirao je simpozij Hrvati i Novi svijet, a 1994. godine simpozij o književniku Antunu Pasku Kazaliju.

Od 1996. do smrti bio je član Upravnog odbora Matice hrvatske.

Umro je u rodnome gradu 24. prosinca 2003. godine, sahranjen je 27. prosinca na mjesnom groblju na Korčuli[5] s koje je podrijetlom.[6]

DjelaUredi

  • Bibliografija radova o Petru Kanaveliću, Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, Dubrovnik, 2008., ISBN: 978-953-6316-64-9
  • Historiografija i literatura o Dubrovniku – Dubrovačkoj Republici od 1975. do 1985. godine, Zagreb ; Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti, 2009.
  • Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama, Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2007., ISBN 978-953-6316-54-0
  • Dubrovačka Republika i Austrija, Matica hrvatska, Zagreb, 2017., ISBN 978-953-341-027-2
  • Mato Vodopić: biskup - književnik - prirodoslovac (1816.-1893.), Dubrovačka biskupija, Dubrovnik, 2018. (zbornik), ISBN 978-953-7700-05-8
  • Dubrovački kazališni amaterizam, Hrvatska diletantska kazališna družina, 1903.-1915., Diletantska pozorišna družina, 1923.-1927., Dubrovačko kazališno društvo, 1924.-1944., Zagreb, 2002., HAZU, AGM, ISBN 953-174-162-X(AGM)
  • Maksimilijan Habsburški i Dubrovnik // Kolo, 1 (2001.), 189.-211.
  • Sveti Vlaho dubrovački parac u hrvatskoj književnosti ; Antologija, Matica hrvatska Dubrovnik, Dubrovnik, 2002., ISBN

953-6316-27-7

  • Dubrovački ljetni festival : 1950. - 1999. - Hrvatska (Dubrovnik Summer Festival : 1950 - 1999 - Croatia) (monografija), Dubrovački ljetni festival, Dubrovnik, 1999., ISBN 0-555-57777-8
  • Hrvatska drama i kazalište u Dubrovniku od 1850. do 1882. godine, Dani hvarskog kazališta / Batušić, Nikola - Split : Književni krug, 1999., str. 157.-172.
  • Dubrovačka Republika u svjetlu odnošaja Dubrovačke Republike i Austrije, Zbornik Diplomatske akademije (1331-9094) 3 (1998), 1; str. 131.-134.
  • The Ragusan (Dubrovnik) Republic and the Spanish War of Succession (1701-1714) // Dubrovnik annals, 2 (1998), str. 29.-54.


NagradeUredi

  • Nagrada grada Dubrovnika (1993.)
  • Zlatna povelja Matice hrvatske (1996.)
  • Nagrada grada Dubrovnika za životno djelo (2004.), posmrtno

IzvoriUredi

  Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

  1. Foretić, Miljenko, Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama, Proslov Igora Zidića za Miljenka Foretića, Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2007., ISBN 978-953-6316-54-0, str. 10.
  2. Matica hrvatska, Vijenac 569-570, Potpora Matici raste, pristupljeno 22. srpnja 2018.
  3. Hrčak, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, No.42 Svibanj 2004., In memoriam, Nekrolog Miljenko Foretić (1939-2003) Slavica Stojan, str. 343.-344., pristupljeno 22. srpnja 2018.
  4. Leksikon Marina Držića, Miljenko Foretić. pristupljeno 22. srpnja 2018.
  5. Matica hrvatska, Vijenac 259, KRONIKA DOGAĐAJA, pristupljeno 22. srpnja 2018.
  6. Foretić, Miljenko, Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama, Proslov Igora Zidića za Miljenka Foretića, Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2007., ISBN 978-953-6316-54-0, str. 9.