Milna (općina)

općina i naselje u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinska županija
(Preusmjereno s Milna (Brač))

Milna je općina u Hrvatskoj na otoku Braču.

Milna

grb
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska

NačelnikFrane Lozić
Naselja5 općinskih naselja

Površina34,9 km2[1]
Površina središta21,7 km2
Koordinate43°20′N 16°27′E / 43.33°N 16.45°E / 43.33; 16.45

Stanovništvo (2021.)
Ukupno931 [2]
– gustoća27 st./km2
Urbano775
– gustoća36 st./km2

Odredišna pošta21405 Milna [3]
Stranicaopcinamilna.hr

Zemljovid

Milna na zemljovidu Hrvatske
Milna
Milna

Milna na zemljovidu Hrvatske

Pogled sa sjevernog ruba naselja

Općinska naselja

uredi

U sastavu je općine 5 naselja (stanje 2006.), a to su: Bobovišća, Bobovišća na Moru, Ložišća, Milna i Podhume.

Zemljopis

uredi

Milna je najveće naselje na zapadnoj obali otoka Brača. Smještena je u dubokoj uvali koja gleda na Splitska vrata. U Splitskim vratima, ispred milnarske uvale, nalazi se otočić Mrduja oko koje se odvija Mrdujska regata.

Milna je sa Splitom povezana katamaranom, a trajektna luka u Supetru je udaljena oko 20 km.

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Milna ima 1.034[4] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,45%,[5] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 92,36% čine pripadnici katoličke vjere.[6] Samo naselje Milna ima 830 stanovnika.[7]

Općina Milna: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3223
3814
3994
4500
4677
3945
3243
2664
1919
1865
1760
1416
1102
1118
1100
1034
931
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Brač. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Milna: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1907
2253
2260
2489
2579
2293
3243
1645
1212
1231
1221
1056
860
875
862
830
775
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1921. sadrži podatke za naselja Bobovišća i Ložišća. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

uredi

Povijest

uredi

Naselje se razvilo početkom 17. stoljeća,te je bilo najvažnija luka na Braču do sredine 20. stoljeća, u nju je do ranih 1980-ih pristajao i trajekt.

Milna se odcijepila od nerežiške župe 1646. godine, pa se otada mogu pratiti oscilacije njenoga stanovništva. Godine 1674. brojila je 110 stanovnika, već 1705. ima 300, a 1738. 355 ljudi. Taj broj raste kroz cijelo 18. stoljeće, pa crkveni vizitatori bilježe 1752. preko 400 žitelja, a 1760. godine oko 550.[8] Zbog tako nagloga porasta stanovnici su 1783. počeli graditi veliku baroknu crkvu na kojoj je radio Bračanima već poznati graditelj Ignacije Macanović. Crkva je bila popločana grobovima mjesnih bratovština i grobnicama odličnijih milnarskih obitelji. U okvir bračke obrambene arhitekture spada i dvorac Anglešćina, snažna i zatvorena građevina usred mjesta, a čini se da ga je podigla obitelj Cerineo. Milna 1873. godine ima općinskoga liječnika, ljekarnika i dvije primalje.

 
Spomen-ploča za 13 mještana koje su pobili ustaše, Milna, Brač

Milna je u Drugom svjetskom ratu, na dan 22. listopada 1943., bila poprištem pokolja koji su izveli Ustaše koji su doplovili iz Splita, o čemu svjedoči i spomen-ploča u centru mjesta, postavljena 1983., na 40-godišnjicu pokolja.

Gospodarstvo

uredi
 
Uvala Lučice
 
Plaža Bijaka

Milna je prvenstveno turističko mjesto, s dvije marine, nekoliko hotela, poštom, domom zdravlja i velikim brojem vrlo razvedenih uvala. U Milni se nalazi i pogon za preradu ribe, a velik se dio stanovništva bavi uzgajanjem maslina te ribolovom. Milna zbog svog iznimno dobroga položaja (duboki zaljev koji gleda na Splitska vrata) ima velik pomorski potencijal koji i djelomično iskorištava. Na milnarskoj se rivi nalazi nekoliko slastičarnica i trgovina. Premda se mjesto Milna nalazi na zapadnoj strani Brača, mnogobrojne su uvale (Pasikova, Lučice, Maslinova, Osibova...) smještene na jugozapadnome dijelu Brača (najrazvedeniji dio obale otoka) i udaljene su samo 20-ak minuta hoda od izlaza iz mjesta.

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi
 
crkva Gospe od Blagovijesti
 
crkva sv. Jere
 
crkva sv. Nikole
 
Svjetionik Rt Ražanj
 
Utvrda Baterija
 
Crkva-tvrđava na Mrduji

Jezik

uredi

Govor Milne pripada čakavskome narječju, njegovu južnočakavskomu dijalektu. Riječ o posebnome fenomenu - o tzv. cakavizmu, koji se unatoč mnogim utjecajima sa svih strana još jako dobro čuva. U Milni je od davnih dana njegovan cakavizam, i jedna je od samo triju mjesta na Braču, uz Supetar i Sutivan, koja su gniazda cakawizmu, kako ih je još davnih dana nazvao poljski slavist Małecki. Sutivanski se cakavizam u starijih govornika još djelomično čuva, dok je supetarski gotovo iščezao, tako da Milna sa svojim govorom nedvojbeno zaslužuje posebnu pozornost. U Milni na Braču ča se zamjenjuje s co (ce), kod starijih i ca, i upravo po tome ta izoglosa dobiva svoje ime – cakavizam. Cakavizam je u Milni danas polagano u nestajanju i nekoliko je razloga za to: izumiranje starijega naraštaja, utjecaj govora medija, škole te bliskoga štokaviziranoga splitskoga govora.

Obrazovanje

uredi
  • Osnovna škola.
  • Knjižnica.

Škola u Milni službeno je počela s radom 1848./49. godine kao muška dvorazredna pučka škola u privatnoj zgradi obitelji Buzolić u predjelu zvanome Pantera. Škola je u toj zgradi funkcionirala od 1848. do 1882. godine, a nakon toga preseljena je u susjednu zgradu, kuću obitelji Sfarčić, u kojoj se nastava izvodila do 1901. godine. Prvu školsku godinu započeo je učitelj Josip Skarpa. Nastava je bila na talijanskome jeziku do 1890. godine, premda je u dokumentima Kotarskog školskog vijeća od 29. travnja 1878. kao "naukovni" jezik uveden hrvatski. Važnu ulogu u administrativnome i pedagoškome radu imalo je Mjesno školsko vijeće. Ono je bilo naredbodavac i nadzornik, a ravnajući učitelj imao je skromna ovlaštenja. Predsjednik Mjesnoga školskoga vijeća obično je bio župnik. Dana 15. svibnja godine 1875. car Franjo Josip I. posjetio je Milnu i ispitivao učenike na talijanskome i hrvatskome jeziku. Kada je riječ o školi u Milni u tome vremenu, treba imati na umu da tada postoje dvije škole u dvije zasebne zgrade. To su muška dvorazredna i ženska jednorazredna škola smještena u maloj kućici u predjelu zvanom Žalo. Na mjestu nekadašnje ženske škole sagrađena je godine 1901. nova školska zgrada, i to doprinosima Milnarana crkvovinara, o čemu svjedoči spomen-ploča na pročelju školske zgrade. Godine 1934./35. spajaju se muška i ženska škola u Državnu mješovitu šestorazrednu pučku školu, koja nosi naziv Prestolonasljednik Petar II. Prvim upraviteljem imenovan je Frano Trebotić. Godine 1956./57. Narodni odbor Općine Brač školu je osnovao kao sedmorazrednu osnovnu školu. Godine 1959./60. milnarskoj školipripojeni su viši razredi osnovne škole iz Ložišća, a škola u Ložišću postaje njezina područna škola s nižim odjeljenima. Godine 1965./66. Skupština Općine Brač donijela je Rješenje kojim se utvrđuje da na području Milne, Bobovišća i Ložišća djeluje osnovna škola Milna bez područnih odjeljenja što znači da osim milnarske djece školu pohađaju i učenici putnici iz Ložišća i Bobovišća. Učenici su do 1964. godine pješačili 6 km. Iste godine nabavljen je kamion, a zatim autobus sa 16 sjedala, vlasništvo Poljoprivredne zadruge iz Ložišća. Godine1960./61. škola je dobila ime Romano Marinović. Godine 1992./93. školi se ponovno vraća naziv Osnovna škola Milna.

Kultura

uredi

Tridesetih godina nastali su:

  • društvo HRVATSKO NARODNO POSIJELO (oko 1930.)
  • crkveni pjevački zbor (oko 1936.)
 
Riva

Šport

uredi

Betonsko nogometno igralište "Crvana" na kojemu se igraju utakmice maloga nogometa.

Iz Milne potječu neki poznati igrači i treneri Hajduka: Butorović, Poklepović, Buzolić, Lombardić, Peruzović, Trebotić, Galović.

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  5. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  6. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  7. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. www.dzs.hr. Pristupljeno 13. prosinca 2020.
  8. Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968., str. 175.

5. http://hrcak.srce.hr/110678 Galović, Filip (2013). Romanski elementi u nazivlju odjevnih predmeta, obuće i modnih  dodataka u milnarskome idiomu. Čakavska rič 41.1-2: 159-188.

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Milna (općina)