Milorad Pupovac
Milorad Pupovac (Donje Ceranje, 5. studenoga 1955.), hrvatski je jezikoslovac i političar srpskog podrijetla.[1][1]
| Milorad Pupovac | |
 | |
| Rođenje | 5. studenoga 1955. Donje Ceranje |
|---|---|
| Prebivalište | Zagreb |
| Državljanstvo | hrvatsko |
| Narodnost | Srbin |
| Polje | jezikoslovlje |
| Institucija | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Portal o životopisima | |
Životopis uredi
Mladost i obrazovanje uredi
Godine 1979. završio je studij filozofije i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani obranio je magistarski rad Lingvistika i ideologija. Doktorsku disertaciju Jezik i djelovanje obranio je 1986. godine na matičnom zagrebačkom fakultetu.[2][3]
Znanstveni rad uredi
Od 1982. godine do danas zaposlen je na Odsjeku za lingvistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, najprije kao znanstveni novak i docent, te kao izvanredni profesor. Objavio je nekoliko knjiga i preko stotinu znanstvenih i stručnih članaka.
Političko djelovanje uredi
.jpg)
Pupovac je bio jedan od vodećih ljudi Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu, stranke koju je početkom godine 1989. na Filozofskomu fakultetu u Zagrebu osnovao s Predragom Matvejevićem, Žarkom Puhovskim, Kočom Popovićem i inima, a potom je vođa Lige socijaldemokrata i čelnik Socijaldemokratskog saveza Hrvatske – Socijaldemokratskog saveza Jugoslavije.[4]
Bio je i član Srpske demokratske stranke, prije negoli se politički razišao s njezinim temeljima. Osnivač je Srpskoga demokratskog foruma. Početkom 1995. godine sudjeluje u osnivanju Samostalne srpske stranke (SSS), a s osnivanjem Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) uključuje se u rad te stranke. 1995. godine ulazi u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske sa liste ASH.
Potom je prešao u Samostalnu demokratsku srpsku stranku Vojislava Stanimirovića, na čijoj listi je u više mandata član Sabora. Kraće vrijeme je bio predsjednik SDSS-a, te kasnije predsjednik Programskoga savjeta,[5] a danas je predsjednik te stranke.
Član je Savjeta lijevo usmjerenog časopisa Novi Plamen. Predsjednik je Srpskog narodnog vijeća.
Bibliografija uredi
Knjige
Autorske knjige
- Lingvistika i ideologija, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada (1986)
- Politička komunikacija: prolegomena teoriji političke komunikacije, Zagreb: August Cesarec (1990)
- Jezik i djelovanje, Zagreb: Radna zajednica republičke konferencije SSOH (1990)[6]
- Srpski jezik: odabrane teme za nastavu u osnovnim školama, Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta (1998)[7]
Uredničke knjige
- Jezici i politike: jezična politika u višejezičnim zajednicama, Zagreb: Centar CK SKH za idejno-teorijski rad "Vladimir Bakarić" (1988)
Zbirke članaka
- Čuvari imena: Srbi u Hrvatskoj i raspad Jugoslavije, Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta (1999)[8]
Izvori uredi
- Bilješke i literatura
- ↑ a b Milorad Pupovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. ožujka 2011. (Wayback Machine), Hrvatski Sabor, www.sabor.hr
- ↑ Prof. dr. Milorad Pupovac, izvanredni profesor, Odsjek za lingvistiku FFZG, www.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 16. svibnja 2016.
- ↑ Pupovac, Milorad, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 16. svibnja 2016.
- ↑ Kapetanić, Sanja. Malo je dugovječnih.[neaktivna poveznica] // Vjesnik, subota/nedjelja 7. i 8. svibnja 2005., str. 24.
- ↑ Erceg, Neda; Pekorari, Renata (uredile). Političke stranke u Republici Hrvatskoj: od 1995. do 1999. godine, Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., str. 95., str. 245., str. 285.
- ↑ Snježana Kordić, Filozofija jezika i pragmatika: Milorad Pupovac, "Jezik i djelovanje", Revija br. 30, Osijek, 1990., CROSBI, bib.irb.hr, pristupljeno 16. svibnja 2016.
- ↑ Milorad Pupovac, Srpski jezik: odabrane teme za nastavu u osnovnim školama, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb, 1998., ISBN 9536627124
- ↑ Milorad Pupovac, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb, 1999., ISBN 9536627272
Vanjske poveznice uredi
- Milorad Pupovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), Tko je tko u hrvatskoj znanosti