Mirjana Krizmanić
Mirjana Krizmanić (Zagreb, 28. siječnja 1936. – ?, 17. ožujka 2024.) je hrvatska psihologinja. Nakon dugogodišnje akademske karijere na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nastavila je raditi u mirovini, pišući stručne i knjige popularno-psihologijske tematike.[1]
Mirjana Krizmanić | |
Rođenje | 28. siječnja 1936. Zagreb, Hrvatska |
---|---|
Smrt | 17. ožujka 2024. ? |
Državljanstvo | hrvatsko |
Polje | Psihologija |
Institucija | Filozofski fakultet u Zagrebu |
Portal o životopisima |
Životopis
urediRođena je i školovana u Zagrebu, a u istom gradu je, na Filozofskom fakultetu, diplomirala psihologiju 1960. godine. Ostaje raditi na fakultetu, gdje je 1971. i doktorirala.[1] Predavala je predmete iz područja kliničke i zdravstvene psihologije, a 1972. je osnovala Katedru za kliničku psihologiju, kojoj je bila predstojnica gotovo trideset godina, do mirovine krajem 2000.[1][2][3]
Glavna područja njezinog znanstvenog interesa bili su koncepti smisla za humor i kvalitete života, ali i njihovih međusobnih veza.[2][4] Razvila je, prilagodila i prevela nekoliko mjernih instrumenata u tom periodu karijere, uglavnom u suradnji s Vladimirom Kolesarićem, a najpoznatiji su Skala kvalitete življenja i Test za ispitivanje smisla za humor: HOPA.[5][6] Ove skale je koristila u vlastitim istraživanjima, ali pokazale su se pouzdanima te se i dalje upotrebljavaju prilikom ispitivanja kvalitete života i humora. Postale su uobičajeni mjerni instrumenti tih konstrukata na našem govornom području.[7][8][9]
Tijekom i nakon Domovinskog rata posvetila se radu koji je uključivao pomoć stradalima, prije svega invalidima i izbjeglicama. Bila je i jedna od osnivačica nevladine humanitarne udruge "Dobrobit" koja se, osim samog pružanja pomoći, bavila i edukacijom te pisanjem tekstova o psihosocijalnoj pomoći.[2] Nakon odlaska u mirovinu nastavlja raditi na pisanju stručne literature,[10] ali počinje se baviti i pisanjem popularno-psihologijskih knjiga s tematikom koja je usko vezana uz njezinu znanstvenu karijeru. Tada postaje poznatija i u široj javnosti.[11] Iako objavljuje knjige koje su na istim policama s onima o samopomoći, izrazito je kritična prema takvom površnom pristupu psihologiji te u svojim popularno-znanstvenim radovima pokušava prenijeti samo znanja koja su znanstveno dokazana, ali ih prikazuje jezikom dostupnim cijeloj populaciji.[12]
Bibliografija
urediObjavila je 70-ak radova u stručnim časopisima, dvije stručne knjige, dvadesetak poglavlja u knjigama drugih urednika i deset popularno-psihologijskih knjiga. Također je objavila ili prevela dvadeset mjernih instrumenata i sedam priručnika za uporabu istih.[2][13]
Neki od radova su:
- Tolerancija u svakidašnjem životu: psihologija tolerancije, Krizmanić, M. i Kolesarić, V., Zagreb: Naklada Slap, 2003.
- HOPA – 86 Test za ispitivanje smisla za humor, Krizmanić, M. i Kolesarić, V., Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994.
- Psihosocijalna rehabilitacija invalida, Krizmanić, M., u Havelka, M. (ur.) Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap, str. 124-137, 1998.
- Psihologijski rječnik, Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., Szabo, S. i Šverko, B., Zagreb: Naklada Slap, 2005.
- Tkanje života, Krizmanić, M., Zagreb: Profil, 2009.
- U ljubavi i bez nje, Krizmanić, M., Zagreb: Profil, 2011.
- O životinjama i njihovim ljudima: dobrobit koja proizlazi iz zajedništva ljudi i životinja, Krizmanić, M., Zagreb: V.B.Z, 2016.
Nagrade i priznanja
uredi- 1985. – Republička nagrada za znanstveni rad "Božidar Adžija",
- 1993. – nagrada "Ramiro Bujas" za osobito vrijedno ostvarenje na društvenoj afirmaciji psihologije (s nekoliko članova udruge "Dobrobit")
- 1999. – povelja Filozofskog fakulteta
- 2005. – nagrada "Ramiro Bujas" za "Psihologijski rječnik" (s drugim autorima)
- 2007. – nagrada "Marko Marulić" za osobit doprinos primijenjenoj psihologiji
- 2007. – nagrada "Ramiro Bujas" za životno djelo
- 2009. – nagrada "Zagrepčanka godine" Zagrebačke skupštine
- 2013. – nagrada "Miko Tripalo" za rad, nesebični javni angažman u zaštiti dostojanstva čovjeka, obrani sloboda i promicanju društvene pravednosti
Izvori
uredi- ↑ a b c Krizmanić, Mirjana; Hrvatska enciklopedijaPristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ a b c d dr. sc. Mirjana Krizmanić; Društvo psihologa u Splitu Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2010. (Wayback Machine)Pristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ Mirjana Krizmanić; Centar za demokraciju i pravo Miko TripaloPristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ Pastuović, N., Kolesarić, V. i Krizmanić, M. (1995.) Psychological variables as predictors of quality of life. Review of Psychology, 2, 1-2, str. 49–61. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ Krizmanić, M., Kolesarić V. i Janig, H. (1994.) Cross-cultural validation of a psychological model of "Quality of life" concept. Review of Psychology, 1, 1, str. 29–36. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ Krizmanić, M. i Kolesarić, V. (1994.) HOPA – 86 Test za ispitivanje smisla za humor. Jastrebarsko: Naklada Slap.
- ↑ Slakoper, D. i Brkić, J. (1999.) Rad u smjenama i kvaliteta življenja. Arhiva za higijenu rada i toksikologiju, 50, 4, str. 395–401. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ Lučev, I. i Tadinac, M. (2008.) Kvaliteta života u Hrvatskoj – povezanost subjektivnih i objektivnih indikatora te temperamenta i demografskih varijabli s osvrtom na manjinski status. Migracijske i etničke teme, 24, 1-2, str. 67–89. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ Brajković, L. (2010.) Pokazatelji zadovoljstva životom u trećoj životnoj dobi. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu: Medicinski fakultet. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., Szabo, S. i Šverko, B. (2005.) Psihologijski rječnik. Zagreb: Naklada Slap.
- ↑ Mirjana Krizmanić napisala knjigu o ljudima koji stalno jadikuju Večernji list, 18. veljače 2013. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ Razgovor sa priznatom psihologinjom prof. Mirjanom Krizmanić povodom njezine najnovije “Knjige rastanaka” Akademija Art, 11. veljače 2020. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
- ↑ Mirjana Krizmanić; goodreads Pristupljeno 30. ožujka 2021.