Mirko Divković
Mirko Divković (Zagreb, 24. lipnja 1843. – Samobor, 12. siječnja 1924.) bio je hrvatski filolog, leksikograf, prevoditelj i gimnazijski profesor. Izradio je utjecajne priručnike za poučavanje hrvatskog i latinskog jezika.
| Mirko Divković | |
 | |
| Rođenje | 24. lipnja 1843. Zagreb |
|---|---|
| Smrt | 12. siječnja 1924. Samobor |
| Polje | filologija |
| Institucija | Klasična gimnazija u Zagrebu |
| Poznat po | Latinsko-hrvatski rječnik za škole (1900.) |
| Portal o životopisima | |
Životopis i stručni rad
urediPohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1863. godine.[1] Divković je gotovo cijeli svoj profesorski radni vijek (od 1868. do 1908., s prekidom 1870. – 1871.)[2] proveo u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji,[3] a 26 godina bio joj je i ravnatelj, od 1882. do 1908.[4] Prevodio je s ruskog jezika.
Objavio je niz školskih gramatičkih priručnika i čitanka za hrvatski jezik. Osobito su bili značajni Oblici (morfologija) i Sintaksa iz 1879. – 1880., koji su doživjeli niz kasnijih izdanja, od 1898. objedinjeni u jednom svesku[5] i u takvom obliku do 1917. Divković je slijedio gramatičke radove Đure Daničića i Franca Miklošiča, i postepeno uvodio vukovsku jezičnu normu u nastavu.[6] O kvaliteti njegovih udžbenika mišljenja suvremenika bila su podijeljena – iako su ih pozitivno ocijenili vukovci Daničić i Tomo Maretić, negativno su o njima pisali Armin Pavić i osobito Adolfo Weber Tkalčević, predstavnik zagrebačke filološke škole i autor dotadašnjih školskih udžbenika, što je dovelo do polemike među autorima.[7] Divkovićevi su udžbenici prevagnuli i ostali u upotrebi niz godina, s posljednjim izdanjem 1917. Kasnije je Divkovićevu gramatiku osporio i njen raniji zagovornik Maretić, kad je 1899. objavio vlastitu školsku gramatiku kojom je namjeravao zamijeniti Divkovićevu.[8][9]
Za poučavanje latinskog priredio je dvije zbirke vježbi (1876.), a potom i kratki popratni hrvatsko-latinski rječnik (1877.). Godine 1881. u suradnji s Matijom Valjavcem, Franjom Petračićem i Sebastijanom Žepićem izdaje Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Samostalno priređuje njegovo drugo izdanje 1900., koje je pretiskivano više puta do kraja 20. stoljeća. Obasežući preko tisuću stranica, to je najveći hrvatski rječnik klasičnog latinskog.
Djela
urediJezik
uredi- Latinske vježbe: za I. gimnazijski razred, 1876., 51898.
- Latinske vježbe: za II. gimnazijski razred, 1876., 51898.
- Rječnik hrvatsko-latinski k Latinskim vježbama za I. gimnazijski razred, 1877.
- Hrvatske gramatike I. dio: Oblici. [...] za srednje i nalik im škole [...], 1879., 61897.
- Nauka o izreci za školu, 1880., 21881., 61895. (Rečenica (nauka o izreci) za školu), 111911 (Rečenica za školu), 131917.
- Hrvatske gramatike II. dio: Sintaksa za školu, 1881., 41896. (Hrvatska sintaksa za školu)
- Latinsko-hrvatski rječnik za škole, 1881. (suautori M. Valjavec, F. Petračić, S. Žepić), 21900., 81997.
- Oblici staroslovjenskoga jezika za školu: po Franji Miklošiću, 1883.
- Oblici i sintaksa hrvatskoga jezika za srednje škole, 71898., 121917.
Popis ne obuhvaća čitanke za 1., 3. i 4. razred gimnazije koje je Divković priredio, a koje su izdavane od 1880. do 1940.
Prijevodi
uredi- Izbrane ruske narodne pripovijetke, 1893.
- Ivan Turgenjev: Lovčeve bilježke (Izabrane pripovijesti, sv. 3), 1897.
- I. Turgenjev: Prkonjica / Zapisi suvišna čovjeka / Tri susreta / Mumu [prev. Josip Miškatović] / U predvečerje [prev. M. Divković] (Izabrane pripovijesti, sv. 4), 1901.
- I. Turgenjev: Oci i djeca (Izabrane pripovijesti, sv. 5), 1904.
- Ruske narodne pripovijetke, 1905.
- I. Turgenjev: Dim, 1913.
- Ruske narodne pripovijesti, ilustrirao Ljubo Babić, 1923.
- I. Turgenjev: Čortophanov [prev. M. Divković] / Jedan boem [prev. Rastko Petrović], 1930.?
Reference
uredi- ↑ Koprek 2007, str. 915.
- ↑ Pleše i redakcija 1993.
- ↑ Koprek 2007, str. 893.
- ↑ Smajić 2007, str. 186.
- ↑ Tafra 1993, str. 387.
- ↑ Smajić 2007, str. 191.
- ↑ Smajić 2007, str. 188-190.
- ↑ Smajić 2007, str. 190.
- ↑ Vince 1986.
Izvori
uredi- Koprek, Ivan, ur. 2007. Thesaurus Archigymnasii. Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu 1607. - 2007. Klasična gimnazija u Zagrebu. Zagreb. ISBN 978-953-95772-0-7
- Pleše, Branko; redakcija. 1993. DIVKOVIĆ, Mirko. Hrvatski biografski leksikon. Pristupljeno 5. travnja 2025.
- Smajić, Dubravka. 2007. Ljudevit Jonke o djelu Mirka Divkovića. Jezik. Hrvatsko filološko društvo. Zagreb. 54 (5): 183–193
- Tafra, Branka. 1993. O hrvatskim vukovcima iz drugoga kuta. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik. 19: 363–387
- Vince, Zlatko. 1986. Mirko Divković i Tomo Maretić — takmaci u objavljivanju hrvatskih školskih gramatika. Filologija. JAZU. 14: 411–417