Miroslav Čačković

Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski (Zagreb, 28. rujna 1865.Zagreb, 29. lipnja 1930.), hrvatski kirurg, profesor, pisac, rendgenolog

Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski

Rođenje 28. rujna 1865.
Zagreb
Smrt 29. lipnja 1930.
Zagreb
Prebivalište hrvatsko
Narodnost Hrvat
Polje kirurgija, propedeutika, rendgenologija
Institucija Bolnica milosrdnih sestara
Medicinski fakultet u Zagrebu
Poznat po jedan od osnivača i prvi dekan
Medicinskog fakulteta u Zagrebu
Portal o životopisima

Školovanje i profesionalni uspon uredi

Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1883. godine.[1] Kao sin uglednog liječnika Vladoja Čačkovića koji je 1874. sazvao osnivački odbor Sbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije, Miroslav Čačković za svoj životni poziv odabire upravo medicinu. Studij u Beču uspješno privodi kraju 1895.

Po povratku u Zagreb Čačković dolazi u Bolnicu milosrdnih sestara gdje surađuje i uči od kirurga Teodora Wickerhausera. U istoj će bolnici u kojoj do 1905. radi kao mladi liječnik, Čačković provesti čitav svoj radni vijek. Od 1905. do 1914. vrši dužnost primariusa, a od 1914. do 1928. šefa odjela kirurgije. 1908. postaje fizik Zagrebačke županije.

Čačković je u Hrvatskoj ostao zapamćen po nizu operacija na području abdominalne kirurgije i neurokirurgije. 1911. godine je, zajedno s Vojislavom Subotićem, pokrenuo jugoslavenske sastanke za operativnu medicinu. Bio je i jedan od prvih rendgenologa na ovim prostorima.

Medicinski fakultet u Zagrebu uredi

U siječnju 1917. godine Čačković objavljuje članak u Liječničkom vjesniku u kojem traži osnutak medicinskog fakulteta pri Sveučilištu u Zagrebu. Njegov tekst postaje poticaj zastupniku Milanu Rojcu koji prijedlog podnosi Hrvatskom saboru. Već krajem iste godine odlukom Hrvatskog sabora počinje upis studenata i održavanje nastavne djelatnosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Čačković je početkom 1918. izabran za prvog dekana fakulteta. Akademske godine 1918./1919 uslijedio je reizbor, a dužnost je još jednom obavljao i ak. god. 1924./1925 1918. godine napreduje u zvanje redovitog profesora kirurgije. Uz kirurgiju je predavao i predmet Kirurška propedeutika i njega bolesnika.

Društveni angažman uredi

Čačković je bio aktivni član društva u brojnim aspektima. Od 1921. do 1929. predsjeda odborom Centralne akademske menze, a od 1924. do 1929. vrši dužnost predsjednika Pučkog sveučilišta. Radio je i u đačkom domu, Udruženju visokoškolskih nastavnika, Prosvjetnom savezu i Državnom sanitetskom savjetu.

Bio je član sljedećih društava:

Pisani opus uredi

Miroslav Čačković je u svjetskim medicinskim časopisima s početka 20. stoljeća objavio veliki broj stručnih i znanstvenih članaka iz područja medicine, od kojih se ističu radovi o kirurgiji, čiru na želucu, izravnoj masaži srca i laparotomiji. Niz godina je obavljao dužnost glavnog urednika Liječničkog vjesnika.

Uz medicinske Čačković piše i književne uratke, objavljujući ih pod pseudonimom Ladislav Ladanjski.

Izabrana djela uredi

  • časopis Liječnički vjesnik (urednik, 1897.1905., 1911., 1915., 1916.1917., 1929., 1930.)
  • Rad sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prigodom proslave 25. godišnjice njegovog obstanka (urednik, 1899.)
  • Spomenica dru. T. Wickerhauseru k dvadesetpetogodišnjici rada u Bolnici milosrdnih sesatara u Zagrebu (urednik, 1910.)
  • Prva pomoć kod nezgode i naglog oboljenja (1927.)
  • O anamnezi naročito onoj u kirurgiji (1928.)
  • Iz liječnikove duše, crtice

Literatura uredi

  • Belicza B. Orlić D., Hrvatski liječnički zbor - predsjednici, Hrvatski liječnički zbor, Zagreb, 2004., ISBN 953-6451-17-4

Izvori uredi

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., ISBN 978-953-95772-0-7