Otvori glavni izbornik

ŽivotopisUredi

Miroslav Međimorec rodio se je 4. siječnja 1942. godine u Zagrebu, po nacionalnosti je Hrvat. Završio je Filozofski fakultet (1965.) i Akademiju za kazališnu i filmsku umjetnost (1973.) u Zagrebu, i poslijediplomski studij u Royal Shakespeare company London/Stratford on Avon. Doktorirao je 2010. godine iz teatrologije i dramatologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[1]

1956.-1960. IV gimnazija u Zagrebu
1960.-1965. studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Komparativna književnost i engleski)
1967.-1973. studij režije na Akademiji za kazalište i film/AKiF-u Zagreb
1973. poslijediplomska stipendija Britanskog savjeta u RSC (London i Stratford on Avon)
1965.-1985. redatelj/ slobodna profesija
1985.-1992. redatelj u Dramskom kazalištu Gavella, Zagreb
1991.-1993. branitelj, visoki časnik u HV i Ministarstvu obrane RH
1993.-1999. pomoćnik ministra vanjskih poslova
1999.-2000. veleposlanik RH u Švicarskoj konfederaciji
2000.-2005. Ministarstvo vanjskih poslova RH

Režirao je više od 70 (sedamdeset) kazališnih predstava i desetak radio-drama. Adaptirao je i snimio za televiziju nekoliko svojih kazališnih predstava. Snimio je televizijski filme po scenariju Miodraga Pavića "Crvena kraljica" a televizijsku dramu "Figarova rastava" po kazališnom komadu Ödöna von Horvátha. Snimio je film po pripovijetci "Školjka šumi" Slobodana Novaka, scenario za igrano-dokumentarni film "Vukovarska pasija i križni put" redatelja Eduarda Galića po svom romanu Piše Sunja Vukovaru.

Jedan od osnivača Prologa, časopisa za kazalište i film. Sudjelovao je s prilozima na "Hvarskim danima", Sterijinom pozorju". Napisao je dvije povijesne studije: Medački džep (Zagreb 2003.-2004.) i Izvršio sam zapovijed: odveo sam u smrt 900 Hrvata, svjedočenje britanskog časnika Bernarda O' Sullivana o izručenju hrvatskih vojnika 1945. godine titovim partizanima (Zagreb, 2008.).[1]

Član je Hrvatskog kulturnog vijeća, u čijem je upravnom odboru. Član je Društva hrvatskih književnika.[1]

DjelaUredi

  • Medački džep, povijesna studija, Zagreb 2003.-2004.
  • Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata, roman, Zagreb, 2004.
  • Frankfurtska veza: špijunski roman, Zagreb, 2004.
  • Izvršio sam zapovijed: odveo sam u smrt 900 Hrvata, povijesna studija, Zagreb 2008.
  • Presvijetli i rabin, roman, Zagreb, 2006.
  • Tužni hrvatski san: šest drama, Zagreb, 2012.
  • Lovac na generala, roman, Split 2013.
  • Kostino pismo: (Svrha od slobode), Zagreb, 2014.
  • Diplomatske i druge priče, Zagreb, 2016.
  • General Praljak, Zagreb, 2017. (suautor Josip Pečarić)[2] (2. proš. izd., Zagreb, 2017.)
  • General Praljak: knjiga II., Zagreb, 2018. (suautor Josip Pečarić)
  • General Praljak: knjiga III., Zagreb, 2018. (suautor Josip Pečarić)

Nagrade i odličjaUredi

Dobitnik je više nagrada. Nositelj visokih državnih odličja za sudjelovanje u Domovinskom ratu.[1] Dobitnik je nagrada na festivalima i smotrama (MESS, Nagrada grada Zagreba, Godišnja nagrada dramskih umjetnika, Gavelline večeri, Nagrada Vladimir Nazor).

Osobni životUredi

  • Oženjen je i otac dvoje djece.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Miroslav Međimorec, dhk.hr, pristupljeno 24. ožujka 2018.
  2. Predstavljena knjiga "General Praljak" - obrana istine, vijesti.hrt.hr, 21. studenoga 2017, pristupljeno 24. ožujka 2018.
  • HKV Članovi - Miroslav Međimorec

  Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća. Vidi dopusnicu Hrvatskoga kulturnog vijeća za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske povezniceUredi