Mjesna zajednica

Mjesna zajednica je oblik mjesne samouprave[1] za dio područja općine ili službenog grada u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U upotrebi je bila i u Hrvatskoj dok je bila u sastavu Savezne Federativne Republike Jugoslavije.

Zakon o lokalnoj samoupravi,[2] određene države, regulira mogućnost osnivanja mjesnih zajednica u općini, i to:

  • za dio naseljenog mjesta;
  • za jedno naseljeno mjesto;
  • za više naseljenih mjesta (u praksi najčešći slučaj)

Organiziranje mjesnih zajednica

uredi

U skladu sa Statutom općine način obrazovanja, poslovi, organizacija i način financiranja mjesnih zajednica detaljnije se uređuju posebnom odlukom. Inicijativu za formiranje nove MZ odnosno promjenu postojećih mogu pokrenuti:

  • zbor građana MZ;
  • najmanje deset posto birača s područja za koje se predlaže promjena;
  • vijeće MZ;
  • načelnik općine

Inicijativa za odvajanje dijela MZ u posebnu MZ upućuje se vijeću postojeće MZ, a ako se on o tome negativno odredi, dužan je u roku od 30 dana organizirati referendum o tom pitanju.

Zakon o lokalnoj samoupravi kao organ mjesne zajednice predviđa vijeće mjesne zajednice, koje može brojiti najviše devet članova. Način izbora i opoziva članova vijeća utvrđuje se statutom mjesne zajednice.

Prava i obveze mjesnih zajednica

uredi

Građani u mjesnim zajednicama mogu zadovoljiti zajedničke potrebe i interese putem:

  • pokretanja inicijative za donošenje i izmjenu propisa i općih akata iz nadležnosti općine;
  • pokretanja inicijative za izgradnju, održavanje i korištenje lokalnih puteva i drugih komunalnih objekata i načina osiguravanja financijskih sredstava za tu namjenu;
  • pokretanje inicijative za komunalno uređenje naselja, održavanje čistoće ulica, uređenje i održavanje zelenih površina;
  • zaštite i unaprjeđenja životne sredine;
  • pokretanja inicijative za izdvajanje, spajanje i pripajanje naseljenih mjesta iz sastava općine;
  • održavanja i korištenja poslovnog prostora datog na upotrebu mjesnoj zajednici;
  • zadovoljavanja potreba i interesa u oblasti civilne zaštite, odnosno zaštite od elementarnih i drugih nepogoda;
  • organiziranja humanitarnih akcija za korisnike socijalne pomoći i druge socijalne kategorije građana;
  • realiziranja zajedničkih potreba u oblasti kulture, fizičke kulture, organiziranja kulturnih manifestacija i športskih natjecanja;
  • raspisivanja i provođenja referenduma.

Statutom i drugim aktima mjesne zajednice može se predvidjeti zadovoljavanje i drugih potreba od neposrednog interesa za građane.

Izvori

uredi
  1. Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 23. rujna 2015. Pristupljeno 30. lipnja 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2006/zakoni/34bos.htm