Mladen Ibler (Zagreb, 18. prosinca 1937. - Holbaek, Danska, 22. srpnja 2017.),[1][2] hrvatski liječnik anesteziolog, diplomat, publicist, erudit i poliglot.

Životopis uredi

Rođen u Zagrebu. Potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih porodica akademske provenijencije. U Zagrebu završio osnovnu i srednju školu te diplomirao na Medicinskome fakultetu 1963. godine. Kao mladi liječnik odselio je u Dansku 1969. godine. Također je diplomirao na Medicinskome fakultetu u Århusu u Danskoj 1969. godine. Od 1972. piše i objavljuje razne članke o hrvatskoj povijesti, politici i kulturi u iseljeničkim, domovinskim i inozemnim časopisima i novinama. O tim je temama držao predavanja na Sveučilištu u Århusu, na televiziji i u danskome Parlamentu. Specijalizirao je anesteziologiju i intenzivnu medicinu 1975. Bio je docent kliničke anesteziologije na Medicinskome fakultetu u Kopenhagenu te predavač na poslijediplomskim tečajevima anesteziologije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u razdoblju od 1975. do 1979. Od 1979. voditelj je Odjela za anesteziologiju i intenzivnu medicinu Općinske bolnice u Holbaeku. Znanstveno se usavršavao od Amerike do europskog susjedstva i to u Houstonu, Minneapolisu i Grazu, te objavio mnogobrojne radove. S Tuđmanom se povezao sredinom 1984., u kući profesora Veterinarskoga fakulteta Ivana Ljubića u zagrebačkim Mlinovima. Vrhunac te konspirativne suradnje za međunarodno rješenje hrvatskoga pitanja dogodio se u proljeće 1989. godine kada se Iblerovom zaslugom tadašnji disident Tuđman uključuje u rad konferencije Zaklade za međunarodno razumijevanje, čija je tema bila Europske regije i mali narodi, koju je uoči pada Berlinskoga zida organizirao danski znanstvenik Folmer Wisti[3]

Zadnjih četvrt stoljeća zrele životne dobi posvećuje se Ibler hrvatskoj diplomaciji. Organizirao je hrvatski seminar na međunarodnim konferencijama Zaklade za mir i sporazumijevanje u Kopenhagenu (1989.) i Beču (1991.). Godine 1989. učlanjuje se u HDZ, a iduće godine organizira Hrvatsku kulturnu zajednicu u Kopenhagenu, čiji je bio predsjednik. U suglasnosti s predsjednikom RH dr. sc. Franjom Tuđmanom neslužbeni je hrvatski predstavnik u Kraljevini Danskoj (1990. – 1993.). Tijekom Domovinskoga rata bio je opunomoćenik Hrvatskoga Crvenog križa u Danskoj (1992.), kao i počasni konzul RH u Danskoj (1994. – 1996.). Veleposlanik je RH u Švedskoj od 1996. do 1999., uz akreditaciju i u Finskoj (1997. – 1998.), te u Estoniji, Litvi i Latviji (1997. – 1999.). Ostat će zapamćen i kao uspješan veleposlanik RH u Australiji i Novome Zelandu (1999. – 2005.). Suradnik je Matičinih časopisa Matica i Hrvatskoga iseljeničkog zbornika. Otkrio je dio izvornih povijesnih vrela o Frankopanima, istražujući arhive od Senja do Stegeborga, od Krete do Lofota, preko Dubrovnika i Venecije do Jeruzalema – približivši hrvatskom čitateljstvu srednjovjekovnu Skandinaviju i hrvatske kolijevke državnosti na Mediteranu u svojoj posljednjoj knjizi Ivan VI. Anž Frankopan: U službi nordijskoga kralja, koja je objavljena u Zagrebu krajem 2014.[3]

Obitelj uredi

Mladenova kći Marianne Ibler je danska arhitektica i publicistica. Otac Mladena Iblera je pneumoftizeolog Stanko Ibler, Drago Ibler Mladenov je stric, Janko Ibler Mladenov je djed.[4]

Nagrade uredi

Izvori uredi

  1. Hrvatska enciklopedija Ibler, Mladen LZMK (pristupljeno 16. rujna 2017.)
  2. Osmrtnice Mladen Ibler (pristupljeno 16. rujna 2017.)
  3. a b c Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Vesna Kukavica: U Danskoj preminuo istaknuti diplomat, anesteziolog i publicist Mladen Ibler - In memoriam Mladen Ibler (Zagreb, 1937. – 2017. Holbaek, Danska), 12. rujna 2017. (pristupljeno 16. rujna 2017.)
  4. Jutarnji list Korana Sutlić: Marianne Ibler: Moj prastric bio je ispred svog vremena 17. svibnja 2009. (pristupljeno 16. rujna 2017.)

Vanjske poveznice uredi

  • Croatia.org Mladen Ibler: Johan Vale or Franke, Croatian guide to Holy Land and castle commander of Swedish King Eric of Pommerania in 1420s
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.