Mladen Medar

Mladen Medar, hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, muzealac, stručni pisac, esejist i pjesnik (Bjelovar, 4. prosinca 1951.).

Mladen Medar

Ovaj članak ili odjeljak izgleda kao rad obožavatelja. (Rasprava) Molimo vašu pomoć kod poboljšavanja ovog članka, uklanjanjem osobnih pohvala i subjektivnih tumačenja, nebitnih popisa ili zbirki poveznica koje su od male ili nepostojeće važnosti. (pomoć)

Mladen Medar
Puno ime	Mladen Medar
Rođenje	4. prosinca 1951., Bjelovar, Hrvatska
Zanimanje	pisac, kulturni djelatnik
Period pisanja	1975. -
Književne vrste	poezija, eseji, kulturna povijest, recenzije
Teme	povijest, kultura, umjetnost, baština, Bjelovar
Književni period	moderna
Supruga(e)	Katica (Kaja)
Djeca	kći Karen
Važnija djela :::Perpetuum mobile, Quel qualcosa in noi, Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije, Secesija u Bjelovaru / Secession in Bjelovar / Art Nouveau in Bjelovar
Nagrade :::Plaketa Tihomir Trnski (1998.), Grb grada Bjelovara(2000.)
Portal o životopisima

Životopis

Rođen je 4. prosinca 1951. u kući br. 36 na Šetalištu dr. Vladimira Bakarića (danas Šetalište dr. Ivše Lebovića). Uz osnovnu školu i gimnaziju u rodnom je gradu pohađao nižu i srednju Glazbenu školu „Vatroslav Lisinski“. Kao učenik kraće vrijeme bio dirigent mješovitog pjevačkog zbora bjelovarske Gimnazije, te od 1968. do 1970. bio vođa i orguljaš Vokalno-instrumentalnog sastava „Sinovi mjeseca“. Diplomirao arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Od 1993. do 1997. radio u Državnom arhivu u Bjelovaru. U Gradskom muzeju Bjelovar zaposlen je od 1997. godine kao voditelj knjižnice, od 2004. kustos, voditelj Kulturno-povijesnog odjela, godinu dana voditelj i Galerijskog odjela, a od 2007. do 2015. i ravnatelj Gradskog muzeja Bjelovar. Članom Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu pri Sekciji za specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva postao je 1998. godine.

Od 1983. godine vanjski je suradnik na projektima Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU te suradnik Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu. Od 1990. bio je povjerenik Državne uprave za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture Republike Hrvatske te jedan od utemeljitelja i član prvog Upravnog odbora Hrvatske sekcije ECOVAST-a (European Council for the Village and Small Town), Europskog vijeća za sela i male gradove (sa sjedištem u Belgiji). Godine 1997. idejni je začetnik (s akademikom Ivanom Supekom) Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru. Od 2006. godine njegov je suradnik te član uredništva, a potom član Uredničkog savjeta časopisa „Radovi“ ovog Zavoda.

Od 1971. godine član - radnik Matice hrvatske, od 1990. jedan od trojice obnovitelja i član Predsjedništva Ogranka MH u Bjelovaru, a od 2000. do 2011. je tajnik ovog Ogranka. Jedan je od utemeljitelja i tajnik časopisa za književnost, kulturu i druga društvena zbivanja „Rusan“ (1991. – 1992.), a od 1994. je glavni urednik „Bjelovarskog zbornika“. Bio je prvi predsjednik obnovljenog Bjelovarskog kazališta i član njegova Umjetničkog vijeća (1997. – 2000.).

Brojne radove s rezultatima samostalnih istraživanja prošlosti Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije od prapovijesti do 20. stoljeća, povijesnu građu, biografije, bibliografije, recenzije, prikaze i osvrte od 1975. objavljuje u nizu stručnih i znanstvenih publikacija, enciklopedija, leksikona, zbornika, časopisa i novina. Autor je većeg broja samostalnih izložbi i predavanja iz kulturne povijesti. Naročito zaslužan za rezultate proučavanja bjelovarskog kazališnog života od 18. do 20. stoljeća, povijesti bjelovarskih Židova u istom razdoblju te za proučavanje razdoblja secesije u Bjelovaru u europskom kontekstu (zahvaljujući njegovoj velikoj samostalnoj izložbi "Secesija u Bjelovaru" održanoj 2008. godine u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU u Zagrebu, Bjelovar je uvršten u najveći europski projekt o secesiji Partage plus - Digitising and enabling Art Nouveau for Europeana). Godine 2014. kao jedan od članova Međunarodnog žirija (s članovima iz Argentine, Austrije, Slovenije, Turske, Poljske, Sjeverne Irske, Kosova, Španjolske, Italije, Estonije i USA) bio je član Organizacijskog odbora i jedan od selektora izložbe "Suvremena hrvatska keramika".

Osobito se bavi bjelovarskim imenima europske likovne umjetnosti Nastom Rojc, Vojinom Bakićem, Edom Murtićem i Ivom Friščićem te povjesničarom umjetnosti, likovnim kritičarom i istaknutim hrvatskim pjesnikom, Bjelovarčaninom Željkom Sabolom.

Dobitnik je Spomen-povelje u povodu 100. obljetnice Hrvatskog arheološkog društva (1978.), Priznanja povodom proglašenja Počasnim članom Društva bibliotekara regije Bjelovar (1989.), Povelje povodom 40. obljetnice Gradskog muzeja Bjelovar za izuzetan doprinos i suradnju u ostvarivanju muzejske i kulturne djelatnosti (1990.) i Zahvalnice povodom 30. obljetnice osnutka Matice hrvatske Bjelovar (2001.). Za osobite zasluge u obrazovnom i kulturnom životu Bjelovarsko-bilogorske županije nagrađen je Javnim priznanjem „Plaketa Tihomir Trnski“ (1998.), a za uspjehe na području znanosti Zlatnom plaketom „Grb grada Bjelovara“ (2000.).

Godine 1996. proglašen je suvremenim hrvatskim pjesnikom, a od 2015. član je PEN-a International (međunarodnog udruženja pjesnika, esejista i novelista sa sjedištem u Londonu) - Hrvatskog PEN centra u Zagrebu. Eseje i pjesme objavljuje u Hrvatskoj (Bjelovar, Zagreb, Zadar), Bosni i Hercegovini (Sarajevo) i Italiji (Milano). Kao pjesnik zastupljen je u „Panorami hrvatske poezije s temom Zagreba“ („Forum“ HAZU 1996.) te u nekoliko antologija. Pjesme su mu prevođene na češki i talijanski jezik te esperanto.

Izložbe

Samostalne:

• „Sjećanje na bjelovarsko kazalište“, Velika galerija Gradskog muzeja Bjelovar (1997.)
• „Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije“, sajamska dvorana Međunarodnog stočarskog i gospodarskog sajma u Gudovcu kraj Bjelovara 1999.)
• „Bjelovar u djelima znanstvenika, književnika i likovnih umjetnika“, Velika galerija GMB (2000.)
• „30. obljetnica utemeljenja Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru 1971. – 2001.“, Velika galerija GMB (2001.)
• „Osjećam se vrlo čudno, kao da sam na odlasku - Željko Sabol 1941. – 1991.“, Velika galerija GMB (2001.)
• „Zavičajni pisci, hrvatski književnici – Bjelovarčani: Krsto Špoljar, Željko Sabol, Mirko Sabolović i Goran Tribuson“, Studijski odjel Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar (2004.)
• „Đuro Sudeta – pjesnik bolne nježnosti“, (Kulturno-povijesni odjel GMB 2004.)
• „Bjelovarsko-gudovačke godine hrvatske slikarice Naste Rojc“, galerija „Koridor“ GMB (2005.)
• „Secesija u Bjelovaru“, galerija „Nasta Rojc“ Gradskog muzeja Bjelovar (2007.)
• „Secesija u Bjelovaru“, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Zagreb (2008.)
• „Ivo Friščić – 15. obljetnica smrti /1993. – 2008./“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2009.)
• „Nakladnička djelatnost Gradskog muzeja Bjelovar“, Narodna knjižnica „Petar Preradović“, Bjelovar (2009.)
• „Izložba svih izložbi“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2009.)
• „Kronologija obnove zgrade Gradskog muzeja. Povodom svečanog otvaranja obnovljene zgrade muzeja – fotografije i dokumenti“, Mala galerija GMB (2010.)
• „Edo Murtić – povratak u zavičaj“, zgrada Poduzetničkog parka u Velikoj Pisanici (2010.)
• „Željko Sabol 1941. – 1991.“,Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (2011.)
• „Od podruma do zvijezda – 15 godina Bjelovarskog kazališta“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2012.)
• „Pet godina bjelovarske Noći muzeja 2008. – 2012.“, galerija „Koridor“ GMB (2013.)
• „Bjelovarska imena europske likovne umjetnosti: Nasta Rojc – Vojin Bakić – Edo Murtić – Ivo Friščić“, galerija „Nasta Rojc“ GMB (2014.)
• „Josip Juraj Strossmayer – biskup međunarodnog ugleda u Bjelovaru 1888. godine“, galerija „Izlog“ GMB (2015.)
• Uvod u izložbu „Od utvrde do Grada. 200 godina Bjelovara, galerija „Izlog“, GMB (2016.)

Skupne:

• „Bjelovarsko-bilogorska županija kroz povijest“, galerija „Nasta Rojc“ Gradskog muzeja Bjelovar (2006.)
• „Od utvrde do Grada. 200 godina Bjelovara“, svi galerijski prostori GMB (2016.)

Knjige

• Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin 1990.; Bjelovar 1997.  (suautor)
• Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovar 1999.
• Bjelovarsko-bilogorska županija kroz povijest, Gradski muzej Bjelovar 2006. (suautor)
• Secesija u Bjelovaru / Secession in Bjelovar / Art Nouveau in Bjelovar,  Bjelovar 2007. - Zagreb 2008.
• Bjelovarski ratni tjedan – dnevnički zapisi 1991. Bjelovar 2012.
• Bjelovarska imena europske likovne umjetnosti: Nasta Rojc, Vojin Bakić, Edo Murtić i Ivo Friščić, Bjelovar 2014.
• Vladimir Strugar – učitelj, pedagog i znanstvenik (priredio, s I. Pejićem), „Školske novine“ Zagreb 2017.

Književnost

• Ispovjedne meditacije (esej), u knjizi: Očenaš iz Hrvatske, Teovizija“ Zagreb 1996.
• Perpetuum mobile (Deset pjesama), „Hrvatska misao“, Sarajevo 2003.
• Quel qualcosa in noi, „Signum edizioni d'arte“, Milano 2008. (zbirka pjesama; na talijanski preveo prof. dr. Juraj Gracin)
• Dugine boje duge – o slikarstvu Dine Trtovca iz osobnog, intimnog motrišta (esej), u: Tonko Maroević, Dino Trtovac (monografija), Zagreb 2013.
• Osam pjesama, „Zadarska smotra“, Zadar 2017.