Otvori glavni izbornik

Mladen Schwartz (Zagreb, 17. travnja 1947. - Zagreb, 14. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, filozof i publicist. Osnovao je i vodio Novu Hrvatsku Desnicu od 1994. do 2003. godine.[1] U Hrvatskoj zastupao je ideje europske Nove Desnice, neofašizma i hrvatskoga nacionalizma a protivio se je liberalnoj demokraciji, komunizmu, multikulturalizmu unutar nacionalne države i globalizmu.[2]

Mladen Schwartz
Mladen Schwartz
Mladen Schwartz u TV emisiji Željka Malnara U predsjedničkoj rezidenciji, Z1 Televizija, veljača 2013.
Rođenje 17. travnja 1947., Zagreb, Flag of Croatia.svgHrvatska
Smrt 14. rujna 2017., Zagreb, Flag of Croatia.svgHrvatska

Životopis

Mladen Schwartz rodio se je u Zagrebu 1947. godine, u židovskoj obitelji koja se formalno izjašnjavala hrvatskom.[1] Otac Janoš (hebrejski Johanaan)[3] mu je bio partizan i pukovnik JNA koji je od 1948. godine s obitelji živio u Beogradu.[4] Schwartz je u Beogradu odrastao i polazio osnovnu školu i gimnaziju te, kod predstavnika beogradske filijale PRAXIS-usmjerbe, studij filozofije, pedagogije i povijesti umjetnosti, koji je kao jedan od najboljih studenata, okončao diplomiravši opširnom diplomskom radnjom o Anselmovu dokazu Božje opstojnosti. Već kao student surađivao je u novinama i časopisima s političkim i filozofskim prilozima, držao javna predavanja, a nastupao je i na državnoj TV (emisija o Voltaireu). U tisku svoje napise jedno vrijeme potpisivao je pseudonimom Benediktus.[5] Nakon sukoba s vlastima napustio je Jugoslaviju. Jugoslaviju je napustio 7. veljače 1973. godine otišavši u Njemačku, gdje je dobio azil.[4] U Njemačkoj je studirao filozofiju na sveučilištima u Freiburgu i Hohenheimu,[4] i uključio se je u redove hrvatske političke emigracije.

Nakon demokratskih promjena 1990. godine vrato se je u domovinu, uključio u Hrvatsku stranku prava i jedno vrijeme uređivao je stranačko glasilo Hrvatsko pravo.[6] Od 1994. do 2003. godine vodio je Novu hrvatsku desnicu (NHD), radikalno desnu političku organizaciju, i bio glavnim urednikom lista Ultimatum!. Nakon objavljene odluke u hrvatskim općilima o raspuštanju Nove Hrvatske Desnice, 2003. godine, koja je ujedno značila, "nakon preko tri desetljeća!",[7] njegovo "povlačenje iz djelatne hrvatske politike i borbe"[7] bavio se je publicističkim radom, te je objavio više političko-filozofskih knjiga i nekoliko stotina članaka u tisku. Od 2010. do 2013. godine vodio na međumrežju blog Schwartze Garde.[6]

Umro je u Zagrebu, nakon duge i teške bolesti 14. rujna 2017. godine.

Političko stajalište

Kao političar i publicist, zastupao je stajalište blisko Konzervativnoj Revoluciji, Novoj Desnici te neofašizmu. Ljevičare u njegovu nastupu osobito je smetala uporaba nacionalističkih sintagmi. Kritizirao je liberalnu parlamentarnu demokraciju, navlastito političke stranke (višestranačje), kao i "civilno društvo". Zagovarao je provođenje nacionalne revolucije te uvođenje radikalne nacionalističke diktature, pri čemu je nastupao i kao apologet fašističke ideologije i prakse, posebice nacionalsocijalizma i ustaštva, niječući holokaust, zbog čega ga se često optuživalo za antisemitizam, unatoč tome što je i sam podrijetlom židov. Svoj politički program on je otvoreno izložio u nizu knjiga i napisa, navlastito u svojim desničarskim novinama Ultimatum!, u 9 točaka:

  • Državotvorni nacionalizam
  • Pravednost i solidarnost
  • Vođa - Elita - Narod
  • Opća mobilizacija hrvatske desnice, hrvatske vojske i iseljene Hrvatske
  • Politizacija vojske, militarizacija politike
  • Rušenje Europske Unije iznutra, sinergijom zdravih snaga u europskim narodima
  • Novi Narod: uzdizanje hrvatskoga naroda na višu razinu Bitka
  • Nacionalna revolucija - nacionalna diktatura
  • Protiv uresnih popravaka; podvlačenje crte. Stvaramo Sve Novo.

Politička djelatnost

Nakon odlaska iz Jugoslavije 7. veljače 1973. godine i dobivši azil u Njemačkoj Mladen Schwartz uključio se je u redove hrvatske političke emigracije. Tijekom boravka u Njemačkoj surađivao je u konzervativnome dvomjesečniku Criticón (München), Hrvatskoj državi, Danici i inima.[4] Bio je suutemeljiteljem Hrvatskoga lista (Lund-Washington, 1978.-1983.) u kojemu je i pisao.[4] Nakon utrnuća Hrvatskoga lista nastavio je pisati i surađivati u Hrvatskome Tjedniku (Melbourne). Bio je predsjedateljem Židovskoga odbora za Slobodnu Hrvatsku (New York, 1977.-1985.).[4] Nakon toga bio je pročelnikom odjela za politička pitanja i odjela za vanjske veze u Hrvatskome državotvornome pokretu.[4]

Mladen Schwartz održavao je kontakte i suradnju s desničarskim strankama i pojedincima u Europi i svijetu, primjerice s Nationaldemokratische Partei Deutschlands (NPD) u Njemačkoj. Kritizirao je hrvatsku službenu politiku zbog prihvaćanja liberal-demokratske ideologije i prakse te podređenosti zahtjevima međunarodne zajednice, a osuđivao je i američke ratove u Afganistanu i Iraku kao imperijalne pohode usuglašene i s ciljevima cionizma. On je smatrao kako se moramo boriti protiv dekadencije, predviđajući i pripravljajući Novi Eon, novu epohu veličine i duha, i u tome vidio najvažniju zadaću svoju i svojih istomišljenika u naše doba. U svojoj knjizi Što je to - desnica? predlaže fašističku ideju kao sredstvo i poticaj u otporu globalizaciji, demokratizaciji te inim zlima ovoga doba. Na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine kandidirao se je u 1. izbornoj jedinici kao 6. na Neovisnoj listi nositelja Hrvoja Mirkovića,[8] no nije izabran u Hrvatski sabor. Na izborima za Europski parlament u Hrvatskoj 2013. godine bio je kandidatom na listi Autohtone – Hrvatske stranke prava,[9] no nije izabran u Europski parlament.

Filozofski nazori

Kao filozof nastojao je pomiriti i uskladiti dvije ideje koje su u povijesti filozofije zastupane ponajčešće izdvojeno: transcendenciju i hijerarhiju. Isticao je Platona i Nietzschea kao najvažnije figure u povijesti filozofije. Bavio se je ponajviše metafizikom i političkom filozofijom.

Mladen Schwartz protivio se je egalitarizmu, smatrajući razlike među ljudima nepromjenjivom činjenicom, i to stajalište razlika nazivao je diversizmom. On je odbacivao multikulturalizam u okviru jedne nacionalne države, ali se na svjetskom planu zalagao upravo za uščuvanje i razvijanje razlika među rasama, narodima i kulturama. Srodno stavovima Nove Desnice zastupao je etnopluralizam, shvaćajući nacije kao temeljni izraz povijesnoga bitka. Za razliku pak od Nove Desnice u Europi, Schwartz nije promatrao kršćanstvo u negativnom svjetlu.

Djela

Mladen Schwartz napisao je više tisuća objavljenih sastavaka, rasprava i eseja.

Knjige

Auktorom je odnosno suauktorom sljedećih knjiga:

  • Menschenrechte und Religionsfreiheit in Jugoslawien (s Rudolfom Grulichem i Hans-Peterom Rullmannom), Königstein, 1986.
  • Das kroatische Trauma - Kulturpsychologisches über ein Volk am Rande der Vernichtung (s Hrvojem Lorkovićem i Antunom Pinterovićem), Koblenz, 1991.
  • Protokoli, Židovi i Adolf Hitler, Zagreb, 1997.
  • Hrvatska nakon Tuđmana: studija o nacionalnom usudu, Zagreb, 2000.
  • Što je to - Desnica?: o jednoj mrcvarenoj kategoriji, Zagreb, 2001.
  • Laž, zločin i smrt demokracije: 101 razlog protiv pukovlađa, Zagreb, 2003., ISBN 053-98181-2-5
  • Novi Protokoli sionskih mudraca XXI stoljeće ili Kako uništiti svijet: s dodatkom Kako spasiti svijet, Zagreb, 2004.[10]
  • Članci i pripovijesti, Rijeka, 2004.
  • Schwartz o Starčeviću: nepoznato i neobično o Staromu: s otvorenim pismom Mladena Schwartza hrvatskom narodu, priredila i izdala te pogovorom popratila: Ana Lučić, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-98181-4-0
  • Bleiburg i Haag: kako propadaju hrvatske države, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-98181-6-8
  • Bruno Bušić: junak, prorok, mučenik, Zagreb, 2011.[11]

Članci u Hrvatskoj reviji

  • Misao i čin - Knjiga Dra Ive Korskoga: "Hrvatski nacionalizam": Sažetak jednog nacionalno-političkog iskustva. Sv. 1., str. 28.-48., 1984.[4]
  • Pismo uredništvu. Jersbek, 4. studenoga 1987. Sv. 4., str. 788.-789. (Osvrt na dopis dra E. Bauera u vezi s prikazom njegove knjige u Božićnom broju "Hrvatskog Tjednika" 1986.)[4]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Schwartz o Starčeviću: nepoznato i neobično o Staromu: s otvorenim pismom Mladena Schwartza hrvatskom narodu, priredila i izdala te pogovorom popratila: Ana Lučić, Iuvenalis Samizdat, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-98181-4-0, str. 139.
  2. Mladen Schwartz (2010.), Arhivirano iz izvornika 28. prosinca 2010., preuzeto 18. rujna 2017. „O blogu. Blog "Schwartze-Garde.com" je službeni blog Mladena Schwartza, hrvatskog nacionalnog političara, mislioca i bivšeg političkog emigranta. Mladen Schwartz u Hrvatskoj zastupa ideje europske Nove Desnice, neofašizma i hrvatskog nacionalizma, a protivi se liberal-demokraciji, komunizmu, multi-kulturalizmu unutar nacionalne države i globalizmu. Kao liek sadašnjem stanju u Hrvatskoj vidi uvođenje nacionalne diktature. S ovoga mrežopisa dopušteno je preuzimati napise uz naznaku imena auktora te podrietla (naslova bloga).”
  3. Schwartz o Starčeviću: nepoznato i neobično o Staromu: s otvorenim pismom Mladena Schwartza hrvatskom narodu, priredila i izdala te pogovorom popratila: Ana Lučić, Iuvenalis Samizdat, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-98181-4-0, str. 132.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 4,8 Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 478.
  5. (srp.) Mladem Schwartz, Lični stavovi. Reagovanje - Povodom kolumne Miloša Vasića „Šta je kome dozvoljeno“, (Danas, 24. oktobar 2010). Za modernu Hrvatsku, danas.rs, 16. studenoga 2010., pristupljeno 16. rujna 2017.
  6. 6,0 6,1 Preminuo političar i filozof Mladen Schwartz, direktno.hr, vecernji.hr, 15. rujna 2017., pristupljeno 16. rujna 2017.
  7. 7,0 7,1 Schwartz o Starčeviću: nepoznato i neobično o Staromu: s otvorenim pismom Mladena Schwartza hrvatskom narodu, priredila i izdala te pogovorom popratila: Ana Lučić, Iuvenalis Samizdat, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-98181-4-0, str. 125.
  8. I. izborna jedinica. Zbirna lista pravovaljanih izbornih lista u 1. izbornoj jedinici, izbori2011.tportal.hr, 17. studenoga 2011., pristupljeno 16. rujna 2017.
  9. Izbori članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, Zagreb, 15. travnja 2013., izbori.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.
  10. Žarko Marić, Zašto se prešućuje Mladen Schwartz?. Hrvatski domoljubni intelektualci osuđeni na izgladnjivanje, hrvatski-fokus.hr, 4. studenoga 2016., pristupljeno 16. rujna 2017.
  11. Bruno Bušić : junak, prorok, mučenik / Mladen Schwartz., library.foi.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.

Vanjske poveznice