Maltezer
Maltezer (Mljetski pas,[2] Mljetski psić,[3][4][5][6] Maltezer,[7] Maltezac,[3] Maltež (središnja Dalmacija i okolica Zadra),[8] Maltežanin),[9] je stara pseća pasmina.
| Mljetski pas Mljetski psić Maltezer Maltezac Maltež Maltežanin | |
|---|---|
| |
| Klasifikacija FCI | |
| Skupina | 9. Psi za pratnju i igru |
| Odsjek | 1. Bishoni i srodne vrste |
| Pododsjek | |
| Standard | br. 65 na 27/11/89 (en / [ fr]) |
| Ime | Maltezer |
| Varijetet | Mljetski psić |
| Tip | |
| Podrijetlo | Središnji Mediteran |
| Patronat | Italija[1] |
| Visina | 20-25 cm |
| Masa | 3-4 kg |
| Popis domaćih pasa | |
Opis uredi
Maltezeri imaju meku, dugu, bijelu i svilenkastu dlaku (neki maltezeri imaju uši boje svijetlog limuna), crnu njuškicu i duboke crne oči, koje se kriju ispod šiški. Krzno im može imati tragove blijede narančaste nijanse. Iako izgleda ljupko kao plišana igračkica, on je mnogo više od kućnog ljubimca koji se drži na krilu i obasipa maženjem. Maltezer je vrlo zaigran i hrabar, odan je zaštitnik svoga gospodara i s njegovom se djecom najradije igra.
Jedan je od hipoalergenskih pasmina pasa.
Ovaj majušni pas može težiti od 1,4 do 3 kg, a ako se udeblja i ulijeni, za to je kriv samo njegov vlasnik, koji ga previše hrani ili mu čak daje slatkiše.
Mužjak i ženka su otprilike jednako teški.
Duljina života uredi
Prosječna životna dob iznosi 10 do 13 godina,[10] a u nekim slučajevima životna dob je dulja.
Povijest pasmine uredi
Maltezer se smatra jednom od najljepših pasmina u FCI grupi IX odnosno grupi pasa za pratnju. Pasmina je bila poznata još u vrijeme stare Grčke i Rima, o njenom porijeklu pisali su Strabon i Plinije Stariji.[11] Charles Darwin ga smješta u razdoblje 6000 godina pr. Kr.[nedostaje izvor] Prva slika maltezera potječe iz Egipta, točnije grada Fayum, a povjesničari je smještaju u razdoblje između 600 i 300 godina pr. Kr.
Postoje razne kinološke špekulacije o tome od kojih pasmina je nastao pa postoje dvije teorije o njegovom nastanku: Jedna je da je nastao od psa sličnom špicu koji se u to vrijeme koristio kao lovna pasmina u šumskim područjima južne Europe. Navodno je pasmina tada putem nomadskih plemena prenesena do Mediterana, a kasnije i na Daleki istok.
Hrvatski kinolozi i povjesničari veterine smatraju kako pasmina potječe s našeg otoka Mljeta (latinski: Melita), što priznaje većina kinoloških stručnjaka,[3][4][5][6][7][9] koji se pozivaju na Kalimaha Kirenjanina, Plinija Starijega i Stjepana Bizantinca.
Izvori uredi
- ↑ Norma za pasminu Maltese Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. svibnja 2003. (Wayback Machine), Međunarodni kinološki savez, Thuin, Belgija, 1989., broj 65.
- ↑ Matoš, Antun Gustav. Sabrana djela Antuna Gustava Matoša, Mladost, Zagreb, 1973., str. 221.
- ↑ a b c Pugnetti, Gino; Orban, Ratimir (urednik) Sve o psima, Mladinska knjiga (Ljubljana) i Mladost (Zagreb), 1983., rbr. 291.
- ↑ a b Mljetski psić - Maltezac; izvadak iz knjige 'Sve o psima' Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. svibnja 2009. (Wayback Machine), dogsnordic.net, Senada Rudić, Osijek
- ↑ a b Orban, Ratimir. Malteški pas je zapravo naš mljetski psić, Moj pas i njegovi prijatelji : stručno informativna revija za kinologiju, Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 1992., trobroj 7-8-9, str. 14. i 15.
- ↑ a b Pugnetti, Gino; Turković, Ksenija (prijevod) Sve o psima, Mladinska knjiga, Zagreb, 1993.
- ↑ a b Hrvatski jezični portal - Izravna poveznica za pristup natuknici : maltézer
»maltézer m kinol. kućni patuljasti pas svilene bijele dlake; mljetski psić (jer potječe s otoka Mljeta, a ne s Malte)« - ↑ Hrvatski jezični portal - Izravna poveznica za pristup natuknici : Malta »pr. (etnik): Maltež (Zadar, sred. Dalmacija)«
- ↑ a b Gondrexon, Anna; Browne, Ives. [preveo Vlatko Šarić]. Mala enciklopedija pasa : s opisom 343 različite pasmine, Prosvjeta, Zagreb, 1975., str. 294.
- ↑ Dog Breeds: Maltese Breed. Gopetsamerica.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2008. Pristupljeno 1. travnja 2009.
- ↑ The Melitan Miniature Dog: The most popular lapdog in antiquity (engleski). 15. studenoga 2013. Pristupljeno 11. prosinca 2020.
