Mnogocvjetna dafina

Mnogocvjetna dafina (goumi, lat. Elaeagnus multiflora) grmolika je biljka iz roda Elaeagnus, porodice Elaeagnacea, koja raste u Kini, Japanu te u Sibiru.

Mnogocvjetna dafina
Plodovi Elaeagnus multiflora
Plodovi Elaeagnus multiflora
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Elaeagnaceae
Rod: Elaeagnus
Vrsta: E. multiflora
Dvojno ime
Elaeagnus multiflora
Thunb.

Plodovi su ove biljke jestivi te bogati vitaminima i mineralima. U Kini i Japanu smatra se ljekovitom vrstom. Medonosna je biljka. Ima sposobnost vezanja dušika te tako obogaćuje siromašna tla. U Sjevernoj se Americi smatra invazivnom vrstom. Postoji i veći broj uzgojnih odlika (sorte "Sweeet Scarlet", "Red Cherry", "Red Gem", "Sahalinskij 1.", "Taisa", "Krinjon", "Moneron", "Kievskij jobileinoi", "Jagodka", "Jožnij", "Kunašir", "Šikotan" ,"Dr. Szczepan", "Tillamook").

Opis uredi

Goumi je listopadni grm visok od 2 do 8 metara. Listovi su s gornje strane mat zeleni, a s donje srebrnasto bijeli. Cvjetovi su žućkasti, slatkog mirisa. Biljka cvate krajem svibnja, početkom lipnja. Plod je tamno crvenosmeđe do narančastocrvene boje, dozrijeva krajem srpnja, početkom kolovoza( kod nas u unutrašnjosti početkom lipnja!).

Sinonimi uredi

  • Elaeagnus edulis Siebold ex E.May
  • Elaeagnus edulis Siebold ex Carrière
  • Elaeagnus isensis Makino
  • Elaeagnus jucundicocca2 Koidz.
  • Elaeagnus longipes A.Gray
  • Elaeagnus multiflora var. edulis (Siebold ex Carrière) C.K. Schneid.
  • Elaeagnus multiflora var. multiflora
  • Elaeagnus multiflora var. obovoidea C.Y.Chang
  • Elaeagnus multiflora var. orbiculata Makino
  • Elaeagnus multiflora var. ovoidea Makino
  • Elaeagnus multiflora var. siphonantha (Nakai) C.Y.Chang
  • Elaeagnus multiflora var. sulcata Makino
  • Elaeagnus multiflora var. tenuipes C.Y.Chang
  • Elaeagnus odoratiedulis Lavallée
  • Elaeagnus rotundifolia Gagnaire
  • Elaeagnus siphonantha Nakai
  • Elaeagnus umbellata var. siphonantha

Sastav plodova uredi

Plodovi sadrže:

  • 11 - 18% šećera
  • 1,5 - 2,3 % organskih kiselina
  • od 0,18 - 0,46 % pektina
  • od 13,2 – 19 mg/100 g vitamina A
  • 16 – 33 mg/100 g vitamina C ( po drugim izvorima do 118 mg%)

Sadrži i oko 0,3 - 0,5% tanina.[1] Sadrži još oko 68 mg/kg željeza,te dosta polifenolnih spojeva ( oko 285 – 765 mg %). Također plodovi su bogati aminokiselinama.[2] Sadrže 17 puta više likopena od rajčice.

Povijest uredi

U Europu je unesen negdje oko 1850. godine (Nizozemska). Uzgojem ove voćne vrste prvi su se u Europi počeli baviti Francuzi oko 1877., no uzgoj se nije nikada proširio izvan jednog malog dijela francuske pokrajine Lorraine.[3] Propitivanje mogućnosti uzgoja u Rusiji počinje negdje nakon 1945. godine, no intenzivnije tek oko 2000. godine (iako su prve sadnice unešene u Rusiju još 1926.).[4] U Americi se uzgaja tek zadnjih 10 – 15 godina (prve sadnice uvezene su u SAD prije nekih 100 godina). U Kini i posebno Japanu goumi je već stoljećima uobičajena i vrlo cijenjena voćna vrsta.

Dodatna literatura uredi

  • Jeanne Dericks-Tan, Gabriele Vollbrecht: Auf den Spuren der Wildfrüchte in Europa, Abadi Verlag, Alzenau 2009, ISBN 978-3-00-021129-4

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Elaeagnus multiflora
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Elaeagnus multiflora

Izvori uredi