Modriča

općina u Bosni i Hercegovini

Modriča je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Modriča
Grb općine Modriča
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Sjedište Modriča
Načelnik Jovica Radulović (SDS)
Površina 297 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

25.720 (2013.)
?/km²
Pošta

Zemljopis

uredi

Stanovništvo

uredi

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Modriča imala je 35.613 stanovnika, raspoređenih u 21 naselju.

Stanovništvo općine Modriča
godina popisa 2013. 1991. u promijenjenim granicama 1991. 1981. 1971.
Srbi 20.227 (78,64%) 12.388 (40,55%) 12.534 (35,19%) 13.012 (37,67%) 13.457 (42,55%)
Bošnjaci/Muslimani 3.101 (12,06%) 7.522 (24,64%) 10.375 (29,13%) 8.578 (24,83%) 8.356 (26,42%)
Hrvati 1.674 (6,51%) 7.878 (25,79%) 9.805 (27,53%) 9.598 (27,78%) 9.418 (29,78%)
Jugoslaveni 1.851 (5,19%) 2.589 (7,49%) 180 (0,56%)
ostali i nepoznato 718 (2,79%) 2.759 (9,03%) 1.048 (2,94%) 764 (2,32%) 211 (0,66%)
ukupno 25.720 30.547 35.613 32.871 31.622

Modriča (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

uredi
Modriča
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.252 (50,23%) 4.815 (50,00%) 4.910 (67,03%)
Srbi 2.420 (23,14%) 1.841 (19,11%) 1.428 (19,49%)
Hrvati 1.134 (10,84%) 838 (8,70%) 732 (9,99%)
Jugoslaveni 1.347 (12,88%) 1.904 (19,77%) 154 (2,10%)
ostali i nepoznato 301 (2,87%) 232 (2,40%) 100 (1,36%)
ukupno 10.454 9.630 7.324

Naseljena mjesta

uredi

Babešnica, Botajica, Čardak, Dobra Voda, Dobrinja, Donji Skugrić (dio), Dugo Polje, Garevac, Gornje Krečane (dio), Jasenica (dio), Kladari Donji, Kladari Gornji, Koprivna, Krčevljani, Kužnjača, Miloševac, Modriča, Riječani Donji, Riječani Gornji, Skugrić Gornji, Tarevci, Tolisa i Vranjak.

Sela Modrički Lug, Pećnik i Jakeš su nakon rata pripojena općini Vukosavlje, a općini Modriča su pripojena naseljena mjesta Krčevljani i Tolisa, te dijelovi naseljenih mjesta: Gornje Krečane, Jasenica i Donji Skugrić koja su prije rata pripadala općini Gradačac.

Uprava

uredi

Povijest

uredi

Prvi put se spominje 1323. kao mjesto pod imenom Modrič u župi Nenavištu, a prostirala se s obje strane donjega toka rijeke Bosne.[1]

Gospodarstvo

uredi

U gradu je smještena rafinerija.

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi

U Modriči se nalazila jedna od najljepših crkava u današnjoj Bosni i Hercegovini, franjevački samostan i crkva sv. Ilije. Čini se da je bila zadužbina kralja Tvrtka. Spalili su ju Turci 1579. godine. 1663. rijeka Bosna promijenila korito i odnijela crkvu i samostan s okolnim zemljištem.[2]

Obrazovanje

uredi
  • Osnovna škola "Sveti Sava"
  • Osnovna škola "Sutjeska"
  • Srednjoškolski centar "Jovan Cvijić"

Kultura

uredi

Šport

uredi

Izvor

uredi
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  1. Modriča | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  2. Dominik Mandić, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Modriča


Nedovršeni članak Modriča koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Modriča treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.