Modriča
Modriča je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Modriča | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Entitet | Republika Srpska |
Sjedište | Modriča |
Načelnik | Jovica Radulović (SDS) |
Površina | 297 km² |
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
▼25.720 (2013.) ?/km² |
Pošta |
ZemljopisUredi
StanovništvoUredi
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Modriča imala je 35.613 stanovnika, raspoređenih u 21 naselju.
Stanovništvo općine Modriča | ||||||
godina popisa | 2013. | 1991. u promijenjenim granicama | 1991. | 1981. | 1971. | |
Srbi | 20.227 (78,64%) | 12.388 (40,55%) | 12.534 (35,19%) | 13.012 (37,67%) | 13.457 (42,55%) | |
Bošnjaci (2013.)/Muslimani (ranije) | 3.101 (12,06%) | 7.522 (24,64%) | 10.375 (29,13%) | 8.578 (24,83%) | 8.356 (26,42%) | |
Hrvati | 1.674 (6,51%) | 7.878 (25,79%) | 9.805 (27,53%) | 9.598 (27,78%) | 9.418 (29,78%) | |
Jugoslaveni | 1.851 (5,19%) | 2.589 (7,49%) | 180 (0,56%) | |||
ostali i nepoznato | 718 (2,79%) | 2.759 (9,03%) | 1.048 (2,94%) | 764 (2,32%) | 211 (0,66%) | |
ukupno | 25.720 | 30.547 | 35.613 | 32.871 | 31.622 |
Modriča (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi
Modriča | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
Muslimani | 5.252 (50,23%) | 4.815 (50,00%) | 4.910 (67,03%) | |||
Srbi | 2.420 (23,14%) | 1.841 (19,11%) | 1.428 (19,49%) | |||
Hrvati | 1.134 (10,84%) | 838 (8,70%) | 732 (9,99%) | |||
Jugoslaveni | 1.347 (12,88%) | 1.904 (19,77%) | 154 (2,10%) | |||
ostali i nepoznato | 301 (2,87%) | 232 (2,40%) | 100 (1,36%) | |||
ukupno | 10.454 | 9.630 | 7.324 |
Naseljena mjestaUredi
Babešnica, Botajica, Čardak, Dobra Voda, Dobrinja, Donji Skugrić (dio), Dugo Polje, Garevac, Gornje Krečane (dio), Jasenica (dio), Kladari Donji, Kladari Gornji, Koprivna, Krčevljani, Kužnjača, Miloševac, Modriča, Riječani Donji, Riječani Gornji, Skugrić Gornji, Tarevci, Tolisa i Vranjak.
Sela Modrički Lug, Pećnik i Jakeš su nakon rata pripojena općini Vukosavlje, a općini Modriča su pripojena naseljena mjesta Krčevljani i Tolisa, te dijelovi naseljenih mjesta: Gornje Krečane, Jasenica i Donji Skugrić koja su prije rata pripadala općini Gradačac.
UpravaUredi
PovijestUredi
Prvi put se spominje 1323. kao mjesto pod imenom Modrič u župi Nenavištu, a prostirala se s obje strane donjega toka rijeke Bosne.[1]
GospodarstvoUredi
U gradu je smještena rafinerija.
Poznate osobeUredi
- Milan Jelić
- Josip Burušić
- Modrički mučenik, franjevac, kršćanski mučenik
- Kristian Kreković, slikar i arhitekt
- Marta Savić, folk pjevačica
- Mara Milošević Granula, političar
Spomenici i znamenitostiUredi
U Modriči se nalazila jedna od najljepših crkava u današnjoj Bosni i Hercegovini, franjevački samostan i crkva sv. Ilije. Čini se da je bila zadužbina kralja Tvrtka. Spalili su ju Turci 1579. godine. 1663. rijeka Bosna promijenila korito i odnijela crkvu i samostan s okolnim zemljištem.[2]
ObrazovanjeUredi
- Osnovna škola "Sveti Sava"
- Osnovna škola "Sutjeska"
- Srednjoškolski centar "Jovan Cvijić"
KulturaUredi
ŠportUredi
IzvorUredi
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ Modriča | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 25. prosinca 2020.
- ↑ Dominik Mandić, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)
Vanjske povezniceUredi
- {http://www.modrica.biz Jedini aktivni modricki portal]
- Povijest župe Modriča
- modrica.ba Službene stranice Opštine Modriča
- modrica.com Stranice o gradu Inačica izvorne stranice arhivirana 29. listopada 2005.
- Online biblioteka "Modriča i okolina" Inačica izvorne stranice arhivirana 14. studenoga 2004.