Mokoš

Vez s ruskog sjevera. XIX stoljeća.

Mokoš je žensko božanstvo u slavenskoj mitologiji, boginja plodnosti, zaštitnica žena.

Između Velesa i Peruna stoji Mokoš - mati vlažna zemlja i žarko sunce, žensko božanstvo koje je oličenje majke prirode i njezine plodnosti. Mokoš je, kao mogući ostatak kulta božice majke, njegovanog u većine poljodjelskih društva, možda i mnogo drevnija od muških slavenskih bogova.
Mokoš također sudjeluje u božanskom sukobu. Izvorno je Perunova supruga, ali bi šest mjeseci svake godine odlazila kao ljubavnica u kraljevstvo mrtvih k njegovu neprijatelju Velesu (simbolični prikaz kretanja sunca).
Bila je zaštitnicom žena, pogotovo onih u drugom stanju. Od nje su potekle ženske djelatnosti kao što su predenje i vezenje - u mnogih slavenskih naroda dugo poslije pokrštavanja preživio je običaj da joj se kao ponuda ostavi pramen vune kraj peći kako bi pomogla u ovim poslovima.[1]

Naselje Mokošica dobilo je ime po ovoj božici.

S imenom Mokoši u svezi je brdo Mošnica iznad Dugog Rata, koje se nalazi kraj brda Peruna.

BilješkeUredi

  1. Belaj, Vitomir: "Hod kroz Godinu - Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora", Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.

PovezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mokoš