Mokošica

naselje u Hrvatskoj, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija

Mokošica je naselje i gradski kotar u sastavu Grada Dubrovnika, Hrvatska. Mokošica (Stara i Nova) prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 7985 stanovnika i smatra se jednim od najgušće naseljenih gradskih kotara u Hrvatskoj.

Mokošica
Mokošica na karti Hrvatska
Mokošica
Mokošica
Mokošica na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Dubrovnik
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 2 – 15 m
Zemljopisne koordinate 42°40′34″N 18°05′42″E / 42.676°N 18.095°E / 42.676; 18.095
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1487
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 1924
Broj stanovnika
Mokošica (Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska) [uredi]
2001. 1487
2011. 1924
2021. 2193
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 20236 Mokošica
Pozivni broj +385 20
Autooznaka DU
Mokošica na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Mokošica
Mokošica
Mokošica na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Nova i Stara Mokošica

Zemljopisni položaj Uredi

Mokošica je prvo veće zapadno prigradsko dubrovačko naselje koje je od Dubrovnika udaljeno 7 km i nalazi se neposredno iznad Jadranske turističke ceste u pravcu Splita. Sa sjevera i istoka okružena je visokim priobalnim krškim brdima, a s juga zaljevom Rijeke dubrovačke i sjevernim padinama brda Srđ.

Ime Uredi

Ime je dobila po Mokoši, božici plodnosti i zaštitnici žena iz slavenske mitologije.[1]

Povijest Uredi

Tijekom Domovinskog rata, od studenoga 1991. godine do 26. svibnja 1992.[2] godine, Nova i Stara Mokošica su bile pod okupacijom JNA te srpskih i crnogorskih četnika.[3] U Novoj Mokošici su zabilježena manja razaranja nego u Staroj jer je u Novoj Mokošici bilo smješteno zapovjedništvo okupatorske vojske i dio regularnih snaga JNA, dok su u Staroj Mokošici bili stacionirani pripadnici četničkih dragovoljačkih postrojbi.

Znamenitosti Uredi

U Mokošici je puno ljetnikovaca iz 16. stoljeća (obitelji Bunića, Ranjine i Zuzorića) među kojima je najvažniji Gučetić-Đurđevićev ljetnikovac u kojem je 1814. godine održano posljednje vijećanje dubrovačke vlastele. U neposrednoj blizini Mokošice nalazi se i ljetnikovac Zamanjića s malom kapelicom, dok su u obližnjem Petrovom Selu ruševine srednjovjekovne crkve Sv. Pankracija.

Urbani razvitak Uredi

U Staroj Mokošici je brodogradilište, konoba, tri kafića, jedna trgovina, trafika te nekoliko obrtničkih radionica.

Stanovništvo tog dijela Mokošice obitava u obiteljskim kućama, no u posljednje vrijeme grade se niže višekatnice. Položaj na moru osigurao je mogućnost izgradnje brodogradilišta za manje brodove i brodice.

Početak gradnje naselja Nova Mokošica datira u rane osamdesete godine 20. stoljeća, kad su izgrađene prve stambene višekatnice. Teren na kojem se danas nalazi Nova Mokošica je prije gradnje obilovao maslinicima, vinogradima i poljima, a sad su na tome mjestu stambene zgrade, osnovna škola s najopremljenijom i najmodernijom školskom športskom dvoranom u Hrvatskoj, dječji vrtić, ambulanta, pošta, banka, kafići, trgovine, pekare, restorani, kladionice, igrališta za djecu kao i športska igrališta za odrasle. U planu je izgradnja crkve i većeg trgovačkog centra.

 
Stara Mokošica

Nova Mokošica se sastoji od 3 stambene cjeline građene u tri faze. Prva sadrži velik broj višekatnica, a građena je od 1980. pa sve do 2000. Po načinu gradnje i projektima zgrada mogu se raspoznati sve tri faze razvoja naselja. Druga i treća faza gradnje su "Naš Dom" i "Male kućice". Naš dom su stambene zgrade od najviše tri do četiri kata, dok su Male kućice urbane vile od najviše 2 kata i 4 stana. U naselju je 2005. godine počela i četvrta faza gradnje novih zgrada iz programa poticajne stanogradnje (POS), što naselju daje jedan sasvim novi izgled.

Promet Uredi

Nova Mokošica je s Dubrovnikom povezana Jadranskom magistralom, a prijevoz do Grada udaljenog 9 kilometara organiziran je čestim autobusnim linijama 1A i 1B prometnog poduzeća Libertas. Do Stare Mokošice prometuje autobusna linija 1A.

Gospodarstvo Uredi

Mokošica je gospodarski nerazvijen dio Dubrovnika, ali je gradnja naselja tako i planirana. Ogromna većina zaposlenih stanovnika Mokošice na posao odlazi u Dubrovnik. No daljnjim razvojem Mokošice otvaraju se i nove mogućnosti pa samim tim i otvaranje novih radnih mjesta.

Glavne grane privrede u Mokošici su turizam, brodogradnja i ribarstvo, no i ove grane privrede su tek u začecima i zanemarive su. U planu je gradnja velikog trgovačkog centra pa samim tim i razvoj trgovine.

U neposrednoj blizini Mokošice nalazi se jedna od najljepših marina na Jadranu. ACI Marina Dubrovnik u Komolcu, koja je nositelj plave zastave, smještena je u blizini izvora rijeke Omble, u fjordu[4] potpuno zaštićenom od valova i morskih nevera pa se smatra jednom od najsigurnijih marina na svijetu.

Stanovništvo Uredi

Stanovništvo Mokošice ogromnom većinom čine Hrvati katolici, a u malom postotku ima Srba i Bošnjaka.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Novoj Mokošici živi 6041 stanovnik, a u Staroj Mokošici 1487 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Novoj Mokošici živi 6016 stanovnik, a u Staroj Mokošici 1961 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika u Mokošici Uredi

Naselje Mokošica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
322
239
284
302
240
232
213
241
242
297
265
325
1487
1924
2193
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Za kretanje broja stanovnika u Novoj Mokošici vidi Nova Mokošica.

Poznati Mokošani Uredi

Šport Uredi

U Mokošici djeluju ženski Odbojkaški klub Nova Mokošica, sekcija dubrovačkog judo kluba Dubrovnik, boćarski klub Komolac, a u susjednom selu Gornjem Obuljenom boćarski klub Ombla, muški rukometni klub Mokošica, ženski rukometni klub Dubrovnik (ŽRK DUBROVNIK) i automobilistički klub AK Ragusa Racing.

Izvori Uredi

  1. Vitomir Belaj, Goran Pavel Šantek, Paški sveti trokut, Stud. ethnol. Croat., vol. 18, str. 153–183., Zagreb, 2006., str 167.
  2. HKM, Oslobođena Mokošica, objavljeno i pristupljeno 26. svibnja 2021.
  3. Dubrovački vjesnik, Imali smo srce i inatInačica izvorne stranice arhivirana 1. veljače 2014., objavljeno 24. listopada 2011., pristupljeno 27. svibnja 2015.
  4. Valorizacija kulturnog krajobraza Rijeke dubrovčke, Institut za povijest umjetnosti, 2021., pristupljeno 6. lipnja 2022.

Vanjske poveznice Uredi