Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni b1), romanski narod srodan Rumunjima, naseljen je u Republici Moldaviji (2 719 000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294 000) i Rusiji (169 000). U rumunjskom dijelu Moldavije ima ih oko 22 000.

Moldavci
(Moldoveni)
Ukupno pripadnika
3,2 - 3,5 milijuna
Značajna područja naseljavanja
Moldavija 2.741.849 (2004.) (bez Pridnjestrovlja)[1]
Ukrajina 258.619 [2]
Rusija 172.330 [3]
Italija 55.803 [4]
Kazahstan 19.458
Portugal 12.632 [5]
Španjolska 10.434
Bjelorusija 4.300 [6]
Kirgistan 778 [7]
Litva 704 [8]
Estonija 645 [9]
Tadžikistan 300
Jezik
rumunjski, moldavski
Vjera
Pravoslavci (većina)
Povezane etničke grupe
Rumunji

Povijest nastanka i Jezik uredi

Sami sebe Moldavci nazivaju Moldoveni, a njihova povijest nastanka povezana je uz povijest nastanka Vlaha i Rumunja, odnosno potomci su romaniziranih Dačana. Do 1812. kneževina Moldavija prostirala se između Istočnih Karpata, Sireta, Dunava, Crnog mora i Dnjestra. Moldavski jezik, kako se nazivao ovaj romaski jezik što se govorio na području Besarabije i Tiraspolskog kraja, svog pretka ima u latinskom, a moldavskim ili moldovlaškim nazivan je sve do ujedinjenja s Vlaškom, nakon čega je u upotrebi rumunjski jezik. Sovjetski jezikoslovci od 1950.-tih inzistiraju na moldavskom kao posebnom jeziku, ali vlasti u Republici Moldaviji donose 1989. odluku po kojoj službenim jezikom proglašavaju rumunjski, što je i proglašeno raspadom SSSR-a 1991. godine. Pritiskom ZND-a ipak je 1994. moldavski jezik postao službenim jezikom Moldavije.

Običaji Moldavaca uredi

Moldavija se prostire na ravnici u kojoj se brdovitog područja nalazi tek nešto na sjeveru i središnjem dijelu zemlju, a svega 9% je pod šumama.[10] Većina Moldavaca, ona ruralna bavi se poljodjelstvom i stočarstvom. Kukuruz i duhan veoma su važne kulture. Od kukuruza se priprema i najvažnije moldavsko jelo mamaliga koje se poslužuje sa sirom, vrhnjem ili mlijekom. Glavna jela pripremaju se od različitog povrća, i pripremaju s mesom, kao što je pileće, guščje, pačje, svinjetinu ili janjetinu. na selu vlada i običaj da po pravu najmčađeg rođenog (postremogenitura), najmlađi sin nasljeđuje kuću svojih roditelja.

Moldavci su pravoslavci, koji su prethodno pripadali rumunjskoj a danas ruskoj ortodoksnoj crkvi. Ne-moldavsko stanovništvo pripada drugim religijama (judaizam) ili sektama kao što su molokani (Молока́не) koji su se 1550.-tih odvojili od ruske ortodoksne crkve.

Galerija uredi

Bilješke uredi

  • b1  Naziv dolazi možda od njemačkoga Mulde, u značenju duboke riječne doline s visokom obalom.

Izvori uredi