Otvori glavni izbornik

Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα του Μαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) je unutrašnje more između Europe i Azije i predstavlja dio Euroazijske unutrašnje granice. Ovo more je preko Dardanela povezani sa Egejskim morem, kao i Bosporom (Carigradski prolaz) sa Crnim morem.

Mramorno more
STS040-610-50.jpg
Satelitska fotografija Mramornog mora
Lokacija Jugozapadna Azija i Jugoistočna Europa
Koordinate 40°45′N 28°00′E / 40.75°N 28°E / 40.75; 28Koordinate: 40°45′N 28°00′E / 40.75°N 28°E / 40.75; 28
Vrsta rubno more
Granična mora Crno more, Egejsko more
Površina 11.655 km²
Zapremina 3378 km³
Prosječna dubina 290 m
Najveća dubina 1355 m
Najveća širina 80 km
Najveća duljina 282 km
Površina slijeva 30.562 km²
Širi slijev sredozemni
Glavni pritoci Granik, Simav
Akumulacijski period 12 − 19 god.
Temperatura 9 − 29 °C
Salinitet 22 
Otoci 32
Duljina obale 928 km
Obalne države Flag of Turkey.svg Turska
Karta Mramornog mora

Voda mu je slana, a od Galipolja do Izmita je dugo 282 km i 80 km široko. U blizini obale je duboko uglavnom samo 50 m, dok je na najdubljim mjestima i više od 1300 m. Površina Mramornog mora iznosi 11.655 km², od čega 182 km² otpada na otoke. Na istoku je Izmitski zaljev a jugoistoku Mudanjski zaljev. Mramorno more dobilo je ime po otoku koji je u njemu i zove se Mramorni otok (u staro vrijeme Prokonnesos). Otok je dugačak 21 km i širok 10 km, a površina mu je oko 130 km². Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku se proizvodi vino, žitarice i masline.

Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više moćnih rijeka pune Crno more a kroz Mramorno more te vode neprekidno prolaze u Sredozemno. Razina vode u Crnom moru je viši od onog u Egejskom, zbog čega je prisutno neprekidno strujanje pod površinom kroz sustav turskih tjesnaca.

PovezniceUredi

LiteraturaUredi

Vanjske povezniceUredi

Sestrinski projekti
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Mramorno more