Mriještenje

(Preusmjereno s Mriješćenje)

Mriještenjem se naziva proces odlaganja i oplodnje jaja životinja kod kojih se odvija vanjska oplodnja. To su ribe, vodozemci i mnogočetinaši, ali i niz drugih životinja koje svoja jaja odlažu u vodu.

Ribe uredi

 
Jedan od načina smještanja mrijesta riba

Kod riba ženke odlažu jaja (ova jaja nazivaju se i ikra) na vodene biljke ili na dno vode u kojoj se mriještenje odvija. Neposredno nakon odlaganja, mužjak ih osjemenjuje. Način na koji se mriještenje odvija je često vrlo različit. Česta pojava je svadbeni ples, a kod nekih vrsta dolazi i do "oblačenja" svadbenog ruha. Pored toga, neke vrste poduzimaju migracijska putovanja kako bi stigli na sasvim određena mrjestilišta. (lososi, jegulje).

Par se različitim načinima ponašanja prvo odabire, a zatim često i uzajamno stimulira na odlaganje jaja odnosno njihovu oplodnju. Ne postoji jedinstveni obrazac ponašanja povezan s mriještenjem, bilo da mu prethodi, ili da slijedi iza njega.

Mrijest nekih vrsta su pučinska ili planktonska jaja koja lebde pojedinačno i slobodno u gornjim slojevima vode. Jaja drugih vrsta su pridnena, zbog veće specifične težine padaju na dno.

Kod nekih vrsta dolazi do značajnih tjelesnih promjena neposredno prije mriještenja, a i ponašanje nakon tog procesa je vrlo različit. Neke vrste odlože i oplode jajašca, i više ne brinu o njigovoj sudbini. Kod nekih vrsta jedan roditelj (ponovo različito od vrste do vrste) ostaje uz mrijest i brine o njemu. Brani ga od grabežljivaca, brine o čistoći mrijesta, mahanjem perajama brine o dotoku vode bogate kisikom....

Vodozemci uredi

 
Mrijest jedne od vrsta pravih žaba

Jaja vodozemaca u pravilu su okružena slojem želatinozne tvari koja bubri u dodiru s vodom, a mrijest odlažu u različitim oblicima uglavnom u vodi. Iz jajašaca izlaze larve koje se do metamorfoze razvijaju u vodi. Larve žaba nazivaju se punoglavcima.

Prave žabe (Rana) odlažu velike loptaste nakupine mrijesta. Dok se mrijest nekih vrsta uzdiže na površinu i tu tvori velike "pogače", mrijest drugih ostaje uronjen u vodu, a treće lijepe vrlo malene "loptice" mrijesta na vodene biljke.

Mrijest krastača (Bufo) su jaja povezana u duge vrpce koje su pričvršćene za razno vodeno bilje ili drugi materijal u vodi. Kod nekih vrsta vrpce mogu biti duge više metara i sadržavati nekoliko tisuća jajašaca.

Češnjače (Pelobatidae) kao i još neke vrste prave deblje, relativno kratke vrpce s jajima koje pričvršćuju između okomitih struktura u vodi. Mukači (Bombina) pričvršćuju jajašca pojedinačno ili u malim skupinama od najviše njih tridesetak na biljke ili na dno.

 
Vrpca s mrijestom smeđe krastače

Kod primaljskih žaba (Alytes) mužjak vrpcu s jajašcima omata u obliku osmice oko svojih bedara, i nosi ih sa sobom dok jajašca sazriju i punoglavci su spremni na izlazak iz jaja. Taba živahno pliva trljajući mrijest uz dno ili biljke, i tako pomaže punoglavcima da napuste jajašce.

Ženke vodenjaka kao predstavnika repaša ljepe svoja malena, s puno manje želatinozne mase ovijena, jajašca pojedinačno u džepoliko smotane listove vodenih biljki. Za razliku od žaba, kod kojih se oplodnja odvija izvan tijela ženke, jajašca vodenjaka izlaze iz kloake već oplođena.

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mrijest