Mrkan

Mrkan je nenaseljeni otočić u Jadranskom moru, u blizini Cavtata i pripada Cavtatskim otocima.

Mrkan
Podatci
Smještaj Jadransko more
Otočna skupina Cavtatski otoci
Koordinate 42°34′25″N 18°11′46″E / 42.57361°N 18.19611°E / 42.57361; 18.19611
Država Hrvatska
Površina 0,196909 km km2
Obalna crta 3,262 km km
Broj stanovnika nenaseljen
Konavle IMG 9822 mrkan island.JPG
Otok Mrkan i hrid Mrkanac
Cavtat i Mrkan

Njegova površina iznosi 196.909 m2,[1][2][3]s dimenzijama 1500 x 350 metara.[4] Duljina obalne crte iznosi 3262 m[1], a iz mora se uzdiže 65 metara.[3]

Otočić je dio ornitološkog rezervata galeba klaukavca.

Zemljopisni položaj i geomorfološke osobitostiUredi

Geološku podlogu cijelo otočja najvećim dijelom čine sedimentne stijene, uglavnom vapnenačke, a na pojedinim mjestima dolomiti iz mezozoika, ostatak nekadašnjeg Lapadskog grebena.[4]

Sjeverna obala Mrkana je niska i dosta blago položena, a južna, koja gleda prema otvorenom moru je znatno strmija, jer je izložena intenzivnom abrazijskom djelovanju valova. Obala ne dopušta jednostavan pristup otoku, a nema ni izgrađenih pristaništa. Otok su nenastanjen, a posjećuju ga samo pastiri koji povremeno dovode stoku na ispašu, koju tamo ostavljaju na duži rok.[4]

Otok se sastoji od dva brežuljka, jugoistočnog visine 65 m i sjeverozapadnog visine 45 m. Prekriven je gustom vegetacijom mediteranske makije, uglavnom teško prohodnom.[4]

Povijest i kulturne znamenitostiUredi

Na Mrkanu, na blago položenom obronku, na visini od oko 40 m, se nalazi i romanička crkvica Sv. Mihovila te ruševine biskupskog ljetnikovca, gdje je svojedobno bilo sjedište Trebinjsko-mrkanske biskupije, a podno ostataka te crkvice, arheolozi su pronašli obrise kasnoantičke memorije (obrednog mjesta), što ukazuje na kontinuitet korištenja lokacije za obredne svrhe.[4]

Oko te crkvice, vjerojatno već u prvoj polovici 11. stoljeća, benediktinci grade manji samostan. U Dubrovačkoj Republici, samostani građeni na važnim strateškim mjestima služili su ne samo svojoj primarnoj vjerskoj svrsi, nego i praćenju kretanja neprijateljskih brodova, praćenje brodova koji dolaze iz mjesta zaraženih kugom, te služili su i kao utočište ribarima, mornarima ili brodolomcima.[4]

U vrijeme vlasti Nemanjića u Raškoj, trebinjski biskup Salvi biva prognan iz Raške a biskupija praktički postaje naslovna, pa mu vlada Dubrovačke Republike 1265. daje Mrkan, Bobaru i Supetar na korištenje. Biskupija se od tada najčešće naziva mrkanjskom, a današnji službeni naziv je Trebinjsko-mrkanska biskupija. Dubrovačko zaleđe kasnije dolazi pod vlast Osmanlija, biskupija se organizira misionarski, a njezini biskupi od tada trajno borave u Dubrovniku, te obnašaju i funkciju pomoćnih biskupa i vikara dubrovačkih nadbiskupa.[4] Baziliku Blažene Djevice Marije u 13. stoljeću napuštaju benediktinci, a 1377. godine i trebinjski biskupi, te otok Mrkan i susjedni otoci ostaju nenaseljeni.[4]

U novijim arheološkim istraživanjima pronađena su groblja oko srednjovjekovnih crkava na Mrkanu i Bobari.[4]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Tea Duplančić Leder, Tin Ujević, Mendi Čala. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32. 10.15291/geoadria.127. Pristupljeno 7. studenoga 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. Pregled, položaj i raspored malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića (PDF). Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. rujna 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
  3. 3,0 3,1 Franček Drenovec. Prosinac 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići ihridi. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 4,8 Specijalni ornitološki rezervat otoci Mrkan i Bobara, pristupljeno 4. veljače 2020.


  Nedovršeni članak Mrkan koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.