Bananovke

(Preusmjereno s Musaceae)

Bananovke (lat. Musaceae) su tropska biljna porodica koja se sastoji od dva roda (Musa i Ensete; Musella je po nekima sinonim za Ensete) koja rađa jestivi ili nejestivi plod (zavisi do vrste) koji se može koristi za ishranu ljudi i životinja. Biljka banana uzgaja se za hranu, kao i ukrasna vrtna ili sobna biljka. Banana je četvrta biljka u svijetu prema upotrebi za prehranu (nakon riže, pšenice i kukuruza). Potječe iz Jugoistočne Azije, ali raste u svim tropskim dijelovima svijeta (Južna i Jugoistočna Azija, najveći dio Afrike, Srednja i najveći dio Južne Amerike).

Bananovke
Drvo banane
Drvo banane
Sistematika
Carstvo: Biljke
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Zingiberales
Porodica: Musaceae
Juss.
Raspon
Rodovi
Musa L.

Ensete Bruce ex Horan.

Opis biljke uredi

Najveći proizvođači banana - 2005.
(u milijunima tona)
Indija 16.8
Brazil 6.7
Kina 6.4
Ekvador 5.9
Filipini 5.8
Indonezija 4.5
Kostarika 2.2
Meksiko 2.0
Tajland 2.0
Kolumbija 1.6
Burundi 1.6
Ukupno u svijetu 72.5
Izvor: UFO[1]

Banana ima zeljastu stabljiku koja postupno prelazi u drvenastu. Visina joj varira od 2 do 9 m (ovisno o vrsti). Plodovi su joj najčešće duguljasti s ili bez sjemenja (ovisno o vrsti), najčešće žućkasti kad sazriju, kod nekih vrsta mogu bit i tamno ružičasti (Musa Velutina) i crveni. Rastu u obliku karakterističnih busenova. Razmnožavaju se ili isključivo iz sjemena (Rod Ensete) ili i iz sjemena i nadzemnih izdanaka (Rod Musa), mnoge sorte nastale umjetnom sekekcijom daju plodove bez sjemenki koji su bogati vitaminima A, B6 i C. Većinom se jedu sirovi, dok se nedozreli plodovi melju u brašno. Jestive plodove daju banane iz roda Musa. Rod Musa sadrži preko 50 različitih vrsta banana (od kojih neke daju jestive a neke nejestive, bezukusne, brašnaste plodove pune sjemena). Postoji također i jako puno sorti od svake vrste, te hibrida između vrsta.

Banane su se u Jugoistočnoj Aziji koristile još u prapovijesti. Prvi Europljani koji su ih sreli su bili vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji. U Africi su ih proširili Arapi te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ju donijeli u Južnu Ameriku. Najveći današnji proizvođači su Indija, Brazil i Kina. U Ekvadoru i Kostarici banane čine glavninu izvoza.

Važniji sastojci u plodu banane: fruktoza i glukoza, kalij (350 mg), karoteni (provitamin A), vitamini B-kompleksa, pektin, jabučna kiselina.

Banana sadrži triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što opušta, poboljšava raspoloženje i daje osjećaj sreće. Sadrži i veliku količinu kalija, koji je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava. U usporedbi s jabukom, ima čak 4 puta više bjelančevina, 2 puta više ugljikohidrata, 3 puta više fosfora, 5 puta više vitamina A i željeza, i 2 puta više svih ostalih vitamina i minerala.

Razne vrste banana gaje se kao ukrasne biljke. Najotpornija na hladnoću vrsta banane koja se i gaji kao ukrasna biljka u vrtu je Musa Basjoo. Njeni plodovi nisu jestivi (brašnasti su i puni sjemenki). A može uz zaštitu preživjeti temperature do -23°C.

Rodovi uredi

  1. Ensete Bruce ex Horan. (7 spp.)
  2. Musa L. (94 spp.)
  3. Musella (Franch.) C.Y.Wu ex H.W.Li (2 spp.)

Rod Musa sastoji se od 94 priznatih vrsta,[2] dok se u rodu Ensete nalazi 8 vrsta.[3]

Izvori uredi

  1. FAOSTAT: ProdSTAT: Crops. UN Food & Agriculture Organisation. 2005. Pristupljeno 9. prosinca 2006.
  2. World Plants (Complete List), pristupljeno 28. lipnja 2023.
  3. The Plant List Ensete. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. rujna 2017. Pristupljeno 17. kolovoza 2015.

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Musaceae
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Musaceae
Nedovršeni članak Bananovke koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.