Otvori glavni izbornik

Nacionalno svetište sv. Josipa

Nacionalno svetište sv. Josipa

Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Karlovcu. Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine. Nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća.[1]

Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić 14. srpnja 1968., a crkvu je posvetio 15. rujna 1974. godine nadbiskup Franjo Šeper.[2] Glavna projektantica bila je dipl. arh. Josipa Šponar Muth.[3][4] Na ulazu u svetište, na parkovnoj površini, nalazi se skulptura "Umornog putnika" – "Hodočasnika".[5]

Hodočasnici najviše dolaze 19. ožujka (svetkovina sv. Josipa) kad je glavno proštenje, kojem prethodi devet srijeda priprave i 1. svibnja (svetkovina sv. Josipa Radnika). Proštenja završavaju u rujnu, kad se 15. rujna slavi Posvetilo crkve.[6] Svetište je gradio i vodio sve do 1999. godine župnik mons. Marijan Radanović, koji je izdavao i "Glasnik sv. Josipa" četiri puta godišnje.

Hrvatski sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio je sv. Josipa zaštitnikom hrvatskog kraljevstva odnosno Zaštitnikom Domovine i hrvatskog naroda.[7] Točnije, u saborskom protokolu od tih dana, na latinskom jeziku piše: "Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran."[8] Svijest o tome nije osobito zaživjela, ali su hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. godine rekli "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…". Tada je Hrvatska biskupska konferencija donijela odluku da se osobito mora štovati u Hrvatskoj [8]. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.[9]

Sveti Josip odlukom Gradskog poglavarstva Grada Karlovca 1990. godine, postaje zaštitnikom grada Karlovca.[10]

Slika iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa bila je motiv plakata i letaka za Tridesetodnevnicu za Hrvatsku i hrvatski narod 2017. godine.[11]

IzvoriUredi

  1. http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=53 Preuzeto 7. prosinca 2012.
  2. Nacionalno svetište sv. Josipa, Karlovac
  3. Nacionalno svetište sv. Josipa, Karlovac
  4. http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/325-obljetnica-proglasenja-sv-josipa-zastitnikom-hrvatskog-naroda/ Preuzeto 7. prosinca 2012.
  5. http://www.karlovac-touristinfo.hr/?id=44&l=h&solo=1931&page_id=9&nivo2=1 Preuzeto 7. prosinca 2012.
  6. Nacionalno svetište sv. Josipa, Karlovac
  7. Nacionalno svetište sv. Josipa, Karlovac
  8. 8,0 8,1 Radio Subotica Hrvatska zajednica u Srbiji danas proslavlja blagdan Svetog Josipa, 19. ožujka 2009.
  9. http://www.zupa-svjosip.hr/osvjosipu.htm Preuzeto 15. kolovoza 2011.
  10. http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/3255/language/hr-HR/NACIONALNO-SVETI-Scaron-TE-SV-JOSIPA-ndash-Karlovac.aspx Preuzeto 7. prosinca 2012.
  11. Slika s letka, letka nakana i plakata za Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod 2017. godine. D. Butala: Sv. Josip, zaštitnik Hrvatske, detalj slike iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa. Slika s letaka i plakata Tridesetodnevnice 2017. godine.