Veliki nandu

(Preusmjereno s Nandu)

Nandu (Rhea americana) je južnoamerička vrsta ptice neletačice. Njen areal je istočni dio Južne Amerike. Ne samo što je najveća vrsta roda Rhea, nego je i najveća živuća američka ptica.

Veliki nandu
Greater Rhea (Rhea americana).jpg
Status zaštite
Status iucn2.3 NT hr.svg

Status zaštite: Blizu ugroženosti (nt)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Podrazred: Neornithes
Red: Struthioniformes
Porodica: Rheidae
Rod: Rhea
Vrsta: R. americana
Dvojno ime
Rhea americana
Linne, 1758.
Raspon
Rasprostranjenost podvrsta
Rasprostranjenost podvrsta
Podvrste
R. americana americana

R. americana intermidia

R. americana nobilis

R. americana araneipes

R. americana albescens

OpisUredi

Odrasli u prosjeku teže 20-27 kilograma i dugi su 129 cm od repa do kljuna. Visoke su 1,5 metar. Mužjaci su uglavnom veći od ženki i mogu težiti do 40 kilograma i biti dugi preko 150 cm.

Noge su im duge i snažne i imaju tri prsta. Krila kod nandua su relativno duga; koriste ih tijekom naglih zaokreta u trku za održavanje ravnoteže.

Perje je sivo ili smeđo, s velikom induvidualnom varijacijom. Mužjaci su uglavnom tamniji od ženki. U divljini - posebno u Argentini - se ponekada pojave jedinke s bijelim perjem i plavim očima, kao i albino jednike. Tek izlegli ptići su sivi s tamnim vodoravnim prugama.

PodvrsteUredi

Postoji pet podvrsta nandua, koje je teško razlikovati:

  • R. americana americana – sjever i istok Brazila.
  • R. americana intermedia – Uragvaj i jugoistok Brazila.
  • R. americana nobilis – istok Paragvaja.
  • R. americana araneipes – Paragvaj i Bolivija.
  • R. americana albescens – pampe Argentine južno do provincije Rio Negro.

Rasprostranjenost i ponašanjeUredi

Nandu je nedemičan za Argentinu, Boliviju, Brazil, Paragvaj i Uragvaj. Ova vrsta nastanjuje pampe, šikare, pa čak i pustinje, iako više voli mjesta s barem malo visoke vegetacije. Ne nastanjuje južnoameričke tropske kišne šume. Tijekom sezone parenja ostaju blizu vode.

Malena populacija nandua živi u Njemačkoj. Tri para su pobjegla s farme u Groß Grönauu, Schleswig-Holstein, u kolovozu 2000. godine. Preživjele su zimu i razmnožile se u staništu koje je slično onom u Južnoj Americi. Na kraju su prošli rijeku Wakenitz i ostale živjeti tamo. U listopadnu 2008. dva njemačka znanstvenika su izbrojala oko 100 ptica.

Ti nandui su zaštićeni u Njemačkoj slično kao i u Južnoj Americi.

Ishrana i grabežljivciUredi

Nandui se hrane korjenjem biljaka, lišćem, sjemenjem i malenim životinjama kao što su kukci.

Prirodni grabežljivci odraslih nandua su puma i jaguar. Psi ponekada ubijaju mlade ptice, a Caracara plancus ubija tek izlegle ptiće. Pasanci ponekada jedu jaja nandua.

RazmnožavanjeUredi

Nandui se razmnožavaju u toplijim mjesecima, između kolovoza i siječnja, ovisno o klimi. I mužjaci i ženke su poligamni (ženka se pari s jednim mužjakom, snese jaja i ostavi ga da ih čuva, a ona odlazi pariti se s drugim). Svaka od nekoliko ženki nese do deset jaja u gnijezdo, a mužjak ih zatim inkubira 35-40 dana.

Jaja su zelenkastožuta kad su tek snesena, ali postanu blijedokrem boje jer budu izložena na svjetlosti. Gnijezdo je udubina prekrivena travom koju pravi mužjak. Svi se ptići, nakon inkubacije, izlegu u roku od 36 sati; izgleda da prvi ptići koji su spremni da se izlegu još u jajetu proizvode zvukove, koje čuju ptići u drugim jajima. Tako uspjevaju koordinirati istovremeno izleganje. Nandui su spolno zreli sa 14 mjeseci starosti.

Drugi projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: nandu
 Wikivrste imaju podatke o: nanduu