Negoslavci

Negoslavci
	; Negoslavci Negoslavci na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine	Dušan Jeckov (SDSS)
Stanovništvo (2001.)	1.466
	Broj stanovnika; Negoslavci, Vukovarsko-srijemska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	32239
	; Negoslavci Negoslavci na zemljovidu Vukovarsko-srijemske županije

Negoslavci (srpski: Негославци; mađarski: Negoszlovce) su naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Negoslavci su jedino naselje u općini i smješteni su južno od grada Vukovara na državnoj cesti D57. Suvremena općina osnovana je 1997. godine izdvajanjem iz sastava Općine Bogdanovci na temelju odluke prijelazne uprave UNTAES kako bi se srpskoj nacionalnoj manjini u Podunavlju osigurala zastupljenost u lokalnoj samoupravi.

ZemljopisUredi

Ukupna površina Općine Negoslavci iznosi svega 21,21 km². Općina Negoslavci ravničarska je općina s blago izraženim padinama Fruške gore. Državna cesta D57 povezuje općinu s ostatkom zemlje dok je u prošlosti kroz naselje prolazila i uskotračna željeznica Vukovar-Ilača koja je naselje povezivala i sa željezničkom prugom Zagreb – Beograd

Geografski položaj Općine Negoslavci

StanovništvoUredi

Etničke grupe u Negoslavcima (2011.)

██ Srbi (96,86 %)

██ Hrvati (1,78 %)

██ Ostali (1,36 %)

1991. godine, prema tadašnjem popisu stanovnika, u Negoslavcima je živjelo 1.682 stanovnika, od kojih je bilo 1.594 Srba, 35 Jugoslavena, 25 Hrvata, po 4 Rusina i Ukrajinaca, 2 muslimana, 1 Slovak i 17 ostalih i neizjašnjenih.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Negoslavci su imali 1.466 stanovnika od kojih je najveći dio srpske nacionalnosti.

Popisom stanovništva iz 2011. godine, utvrđeno je da u Negoslavcima živi 1463 stanovnika. Od toga 1417 Srba, 26 Hrvata (1,78%), 4 Mađara (0,27%), 3 Rusina (0,21%), 2 Makedonca (0,14%), 2 Ukrainca(0,14%), 1 Bošnjak (0,07%), 1 Crnogorac (0,07%), 1 Nijemac (0,07%) i 5 ostalih i neizjašnjenih.

JeziciUredi

Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnim manjina Općina Negoslavci je uz hrvatski jezik, u ravnopravnu službenu uporabu na području ove općine uvela i srpski jezik i ćirilično pismo.

Općina Negoslavci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	893	1126	1069	1295	1426	1391	1367	1758	1408	1376	1506	1795	1698	1682	1466	1463	983
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Vukovar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Negoslavci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	893	1126	1069	1295	1426	1391	1367	1758	1408	1376	1506	1795	1698	1682	1466	1463	983
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1981. povećano pripajanjem naselja Gornjak koje je prestalo postojati. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1890. do 1961. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

UpravaUredi

Do 1991. godine, Negoslavci su se nalazili u sastavu općine Vukovar, da bi reorganizacijom u Hrvatskoj dobili statut općine. U sastavu općine Negoslavci nalazi se samo jedno naselje - Negoslavci, te se iz tog razloga može svrstati u manje općine.

Zajedničko vijeće općinaUredi

Negoslavci su jedna od sedam općina u hrvatskom Podunavlju koje sudjeluju u radu Zajedničkog vijeća općina, sui generis tijela koje usklađuje interese srpske zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Iz Općine Negoslavci, kao podunavske općine sa srpskom većinom, biraju se 2 predstavnika u Skupštinu ZVO-a.

Općinska upravaUredi

Izabrani predstavnici u lokalnom vijeću Negoslavaca 2017. godine;
: SDSS

Općinsko vijeće Negoslavaca čini 11 izabranih predstavnika koji se biraju na lokalnim izborima. Dominantna politička stranka na lokalim izborima u Negoslavcima od završetka procesa mirne reintegracije 1998. godine je Samostalna demokratska srpska stranka. Na lokalnim izborima 2017. godine sudjelovalo je 323 ili 30,62 % od 1055 upisanih glasača.

PovijestUredi

Naselje Negoslavci se u povijesnim dokumentima spominje još u 15. stoljeću. Pretpostavka je da je na mjestu današnjeg naselja postojala rimska naseobina, što potvrđuju razne iskopine iz toga doba. Turci su napustili ove krajeve 1687. godine, te je nakon toga neko vrijeme selo bilo pusto. Prema popisu stanovnika iz 1732. godine, u Negoslavcima je živjelo 30 srpskih obitelji. Negoslavci su i u Austro-Ugarskom carstvu bili sjedište općine, što potvrđuju i spisi iz 1894. godine. 1901. godine je izgrađena prva zgrada općine. Nakon Drugog svjetskog rata, u selo se počinju doseljavati ljudi iz Bosne.

Domovinski ratUredi

Godine 1991. u razdoblju raspada SFR Jugoslavije veliki dio negoslavačkih Srba sudjelovao je u pobuni i ratu protiv Republike Hrvatske te je selo postalo dio samoproglašene i međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine. U selu je u ljeto i ranu jesen 1991. bio smješten štab srpske paravojske i Jugoslavenske narodne armije. Zatočene osobe najprije su dovođene u školu gdje su provođena ispitivanja nakon kojih ih se premještalo po podrumima privatnih kuća. Broj zatočenika kretao se ovisno o veličini podruma, ali okvirno je bilo od 10 do 50 zatočenih po pojedinom podrumu. Jedan dio logora kontrolirale su snage JNA, a drugi dio srpska paravojska i četnici. Drugi dio je bio posebice zloglasan jer zatočenici u pravilu nisu preživjeli torture. Zatočenicima su ruke vezane žicom ili plastikom, a kada su vođeni na ispitivanja onda su im vezali i oči tako da ne mogu ništa vidjeti. Na ispitivanjima su ih batinama prisiljavali da se sjete “istine”. Zatočenici su premlaćivani do smrti, bez obzira radilo se to o muškarcima, ženama ili djeci. Preživjele sprovode dalje u logore u Srbiji i to u Begejce, Stajićevo, Bubanj potok. Logor je otvoren početkom rujna 1991. godine, a zatvoren u prosincu iste godine. Kroz ova dva logora prošlo je cca. 1000 zatočenika, od toga je ubijeno ili se vodi kao nestalo 300 osoba. Većina pronađenih osoba u masovnoj grobnici kod sela Berak žrtve su koncentracijskih logora u Negoslavcima.

GospodarstvoUredi

Negoslavci spadaju u red slabije razvijenih općina u Republici Hrvatskoj i klasificirani su kao prva katogorija područja od posebne državne skrbi.

GalerijaUredi

Zgrada Općine Negoslavci
Trgovina poljoprivredne opreme
Spomenik u sjećanje na žrtve Drugog svjetskog rata
Dvojezični natpisi u Negoslavcima
Kuća na Glavnoj (Vukovarskoj) ulici u Negoslavcima

Poznate osobeUredi

Verica Lukić, pjesnikinja^[1]

Spomenici i znamenitostiUredi

Pravoslavni hram uznesenja presvete Bogorodice
Spomenik palih žrtava u drugom svjetskom ratu.

ObrazovanjeUredi

Prvi odjel Osnovne škole u Negoslavcima otvoren je daleke 1761. godine, kada je podignuta i prva školska zgrada. Dugo je škola je bila četverogodišnja, da bi od 1992. godine postala osmogodišnja. Danas Osnovna škola Negoslavci broji nešto manje od 100 učenika. Unutar škole nalaze se pet učionica, jedna informatička učionica, vrtić, skladišta za umjetnički i tjelesni odgoj i prostrano dvorište s dječjim parkom i sjenicom.

KulturaUredi

Kulturno-umjetničko društvo Bekrija
Pododbor SKD Prosvjeta iz Zagreba

ŠportUredi

NK Negoslavci, županijski ligaš
Šah-klub Negoslavci
Powerlifting klub "Omladinac" Negoslavci^[2]

IzvoriUredi

↑ Izvor #159 (str. 20), S.Bubalo: Sećanja kroz pesmu i stihove Inačica izvorne stranice arhivirana 24. siječnja 2018., objavljeno 18. siječnja 2017. godine, pristupljeno 24. siječnja 2018. godine
↑ Srđan Sekulić, Izvor #140, str. 22: Iz skromnih uslova do rezultata Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2017., objavljeno 13. travnja 2016. godine, pristupljeno 1. ožujka 2017. godine

Vanjske povezniceUredi

Službene stranice općine

Nedovršeni članak Negoslavci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Izvor #159 (str. 20), S.Bubalo: Sećanja kroz pesmu i stihove Inačica izvorne stranice arhivirana 24. siječnja 2018., objavljeno 18. siječnja 2017. godine, pristupljeno 24. siječnja 2018. godine

[2] Srđan Sekulić, Izvor #140, str. 22: Iz skromnih uslova do rezultata Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2017., objavljeno 13. travnja 2016. godine, pristupljeno 1. ožujka 2017. godine

[1]

[2]