Nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I

Kronološki tijek nesreće uredi

11.3.2011. uredi

 
Elektrana iz zraka

14:46 JST (05:46 UTC) – Japan je pogodio razoran potres Tokoku, jačine 9 prema Richterovoj ljestvici. Uz goleme štete u području zahvaćenom potresom, štetu je pretrpjela i nuklearna elektrana Fukushima 1. Iako su sva tri aktivna reaktora prestali s radom, sam potres, unatoč razornoj snazi nije nanio velika oštećenja na elektrani no cunami koji je kao posljedica potresa uslijedio sat vremena nakon samog potresa potopio je spremnike s gorivom i same dizelske agregate koji su bili namijenjeni za proizvodnju električne energije u slučaju nesreće. Samo sat vremena nakon potresa cijela je elektrana ostala gotovo bez ikakvog izvora električne energije. Nakon što je Japanska agencija za nuklearnu i industrijsku sigurnost sazvala sjednicu kako bi utvrdili oštećenja i spriječili daljnje razaranje, japanska je vlada proglasila izvanrednu situaciju i naredila evakuaciju stanovništva u krugu od 2 kilometra.

12.3.2011. uredi

Pritisak u prvom bloku je prerastao dopuštenu vrijednost pa je dio pare s česticama radioaktivnog materijala ispušten u atmosferu. Zbog neadekvatnog hlađenja, dio radioaktivnih šipki prvog reaktora prevučenih cinkom ostao je bez vode što je uzrokovalo oslobađanje vodika. Sigurnosni sustav za spaljivanje oslobođenog vodika nije bio u funkciji zbog nedostatka električne energije pa ja koncentracija vodika postala eksplozivna i došlo je do eksplozije u vanjskoj strukturi prvog bloka. Reaktor i zaštitna konstrukcija oko reaktora (kontejnment) nisu oštećene, no zgrada je pretrpjela velika oštećenja. Radius evakuiranog prostora je povećan na 20 kilometara, a za hlađenje reaktora se počela koristiti morska voda koja uzrokuje koroziju i trajna oštećenja na reaktorima. Pred kraj dana, došlo je do prekida hlađenja trećeg reaktora što je izazvalo rizik od eksplozije.

13.3. 2011. uredi

Pritisak u prvom i trećem reaktoru i dalje raste pa je nužno ispuštanje radioaktivne pare u okoliš. Reaktori se osim morskom vodom hlade i bornom kiselinom kako bi se usporila reakcija u jezgri. Pregledom drugog reaktora utvrđeno je kako je razina vode ispod dopuštene ali je stanje reaktora procjenjeno kao stabilno te nisu poduzimane nikakve mjere zaštite.

14.3.2011. uredi

Eksplozija vodika u zgradi trećeg reaktora uzrokovala je oštećenja na rashladnom sustavu drugog bloka, no eksplozija nije uzrokovala povećanje radijacije u okolišu.

15.3.2011. uredi

Jučerašnja eksplozija u zgradi trećeg reaktora potpuno je onemogućila rashlađivanje drugog reaktora te uzrokovala djelomična oštećenja na zaštitnoj konstrukciji (kontejnmentu) drugog reaktora što je uvelike povećalo rizik od ispuštanja radioaktivnog materijala u okolinu. U skladu s očekivanjima, nivo radijacije je porasao na 400 mSv/h pa su evakuirani svi radnici osim onih koji su bili zaduženi za rad na rashladnom sustavu. Temperatura i tlak u reaktoru drugog su se povećavali što je rezultiralo trećom eksplozijom u elektrani Fukushima 1. U zgradi četvrtog reaktora koji je prije potresa bio izvan pogona zbog obnove je izbio požar u neposrednoj blizini bazena u kojem se nalazio istrošeni radioaktivni materijal. Kako se sve to nalazilo izvan zaštitne konstrukcije (kontejnmenta), postojala je mogućnost značajnog povećanja razine radijacije.

16.3.2011. uredi

Požar u zgradi četvrtog reaktora koji je buknuo dan prije uzrokovao je porast temperature i smanjenje razine vode za hlađenje u bazenu s istrošenim radioaktivnim šipkama pa je počelo upumpavanje vode u bazen. Snažna eksplozija koja je odjeknula nešto kasnije toga dana iz zgrade trećeg reaktora uzrokovala je privremenu evakuaciju svih zaposlenika jer je radiacija porasla na 1000 mSv/h. Također, potvrđeno je kako su poduzete dodatne mjere i u zgradama petog i šestog reaktora koji su također bili u fazi obnove, ali je razina vode u bazenima s istrošenim gorivom pala ispod dopuštene.

17.3.2011. uredi

Hlađenje reaktora je nastavljeno, a objavljeno je kako je bazen u zgradi četvrtog reaktora pod nadzorom i da nema značajnih oštećenja. Veliki broj radnika počeo je s radovima kako bi reaktore povezali s trajnim izvorom električne energije. Kasnije toga dana je zgrada drugog reaktora spojena na električnu mrežu.

18.3.2011. – 7.4.2011. uredi

Daljnji radovi koji su poduzimani na elektrani Fukushima 1 imali su za cilj spojiti svih šest reaktora na stalan i stabilan izvor električne energije kako bi se omogućilo samostalno hlađenje i rad mjernih instrumenata unutar pojednih blokova. Svih šest reaktora je uspješno stavljeno pod nadzor bez značajnih promjena u okolišu u odnosu na prethodno stanje. Drugi potres (7.4.2011.) jačine 7.2 po Richterovoj ljestvici, s epicentrom oko 120 km udaljenim od Fukushime 1, nije izazvao nova oštećenja na nuklearnoj elektrani iako su radnici koji su radili na sanaciji od prethodnog potresa privremeno evakuirani.

Opseg nesreće uredi

U nesreći nuklearne elektrane u Fukushimi 1 nije došlo do izravnog istjecanja radioaktivnog materijala u okolinu. Usprkos tome ova je nesreća ocjenjena maksimalnim 7. stupnjem po INES skali kao nesreća s globalnim posljedicama zbog brojnih oštećenja na samoj elektrani i okolini elektrane te zbog činjenice da su nesrećom zahvaćena čak četiri od ukupno šest reaktora. Iako je i nesreća u Černobilu također ocjenjena stupnjem 7, razina radiacije koja je ispuštena u okolinu u havariji Fukushime iznosi 10% radiacije koju je uzrokovala nesreća u Černobilu. Broj stradalih u Fukushimi teško je odrediti jer je nesreći prethodio potres i cunami, no žrtve su višestruko manje nego u Černobilu. Dva zaposlenika tvrtke TEPKO stradala su odmah nakon tsunamija a njih ukupno petnaest je ozljeđeno u trima eksplozijama koje su usljedile u narednih nekoliko dana. Radijus evakuacije na kraju je iznosio 20 kilometara od nuklearne elektrane, iako je radiacija bila višetruko viša od dozvoljene i na udaljenosti od 30 km. Stanovnici ipak nisu evakuirani nego su opremljeni preparatima koji smanjuju utjecaj zračenja na ljudsko tijelo.

Vanjske poveznice uredi

http://nuklearno-drustvo.hr/hr/razne-informacije/vijesti/157-dnevno-izvjee-hnd-a-o-razvoju-dogaaja-u-ne-fukushima-daiichi-2632011.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 3. kolovoza 2011. (Wayback Machine)

http://www.reuters.com/article/2011/04/12/japan-severity-idUSTKE00635720110412Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. studenoga 2013. (Wayback Machine)

http://www.tokyotimes.jp/post/en/1794/Fukushima+victims+fate+uncertain+until+2012.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2011. (Wayback Machine)

Unutarnje poveznice uredi

Nuklearna elektrana Fukushima 1

Izvori uredi

http://www.tepco.co.jp/en/press/corp-com/release/11031903-e.html

Činjenice i dio brojki preuzete su sa srpske verzije wikipedije