Nikozija (grčki: Λευκωσία, Levkosia, turski: Lefkoşa) je glavni grad Cipra. Urbano područje ima 309.500 stanovnika (2004.). Grad je smješten na sjeveroistočnom dijelu otoka, na granici samoproglašene Turske Republike Sjeverni Cipar i ostatka ciparskog teritorija pod kontrolom međunarodno priznate vlade. Nikozija se nalazi na rijeci Pedieos, između planina Kirenia na sjeveru i Trodos na jugu.

Nikozija
Λευκωσία (grč.)
Lefkoşa (tur.)
Zastava Nikozije
Zastava
Koordinate: 35°10′N 33°21′E / 35.167°N 33.350°E / 35.167; 33.350
Država Cipar
Okrug Nikozija
Prvi spomen 672. pr. Kr.
Vlast
 - Gradonačelnica Eleni Mavrou
Površina
 - Ukupna 111 km2
 - Grčki dio 51 km2
 - Turski dio 60 km2
Visina 149 m
Stanovništvo (2001./2004./2006./2007.)
 - Grad 100.000
 - Gustoća 901 stanovnika/km2
 - Urbano područje 309.500
 - Grčki dio 47.832
 - Grčki dio gustoća 938 stanovnika/km2
 - Turski dio 49.237
 - Turski dio gustoća 821 stanovnika/km2
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Poštanski broj 1xxx
Pozivni broj +357
Službena stranica nicosia.org.cy
Zemljovid
Položaj Nikozije na Cipru
Položaj Nikozije na Cipru

Položaj Nikozije na Cipru

Povijest

uredi

Povijest Nikozije seže do brončanog doba. Nikozija je u antičko vrijeme bila grad-država, poznata kao Ledra ili Lidra. Kralj Ledre Onaksagora je plaćao danak Esarhadonu od Asirije 672. pr. Kr., što je i prvi spomen Nikozije. Sin Ptolemeja Lefkos je ponovo izgradio Ledru oko 300. pr. Kr. Ledra je u helensko i rimsko vrijeme bila malen i relativno beznačajan grad, također poznat i kao Lefkotea. Do vremena kada je dobila prvoga kršćanskog biskupa Trifiliosa (348.) grad se nazivao Lefkusia ili Ledri. Ledra je danas ime najznačajnije trgovačke ulice Nikozije.

Lefkosija je u 10. stoljeću postala glavni grad Cipra. Njezin značaj je rastao, jer su obalni gradovi Pafos i Salamis bili izloženi napadima s mora te je mnogo stanovništva bježalo u unutrašnjost Cipra, gdje se nalazila Lefkosija. Grad je bio sjedište Luzinjanskih (francuskih) kraljeva Cipra od 1192. Mletačka Republika je zauzela otok 1489., a Otomansko carstvo 1571.

Egzonim "Nikozija" pojavio se dolaskom Luzinjana. Francuski križari nisu mogli ili nisu htjeli izgovarati ime Lefkozija, već su govorili Nikozija. U doba francuskih križara Luzinjana grad je kulturno napredovao, a u 15. i 16. stoljeću su izgrađene brojne palače, crkve i samostani.

Za vrijeme turske opsade 1570. poginulo je oko 20.000 stanovnika. Turci su u krvi ugušili protuturski ustanak 1821. Kolera je pogodila grad 1835., a vatra je uništila veliki dio Nikozije 1857.

Cipar je 1878. postao britanska kolonija s Nikozijom kao glavnim gradom. Protubritansko raspoloženje je raslo desetljećima te je tijekom 1950-ih Nikozija bila poprištem stalne gerilske aktivnosti. Stanovništvo je napadalo britansku vojsku s namjerom da Cipar postane neovisan.

I nakon proglašenja neovisnosti Cipra, 1960. godine, nastavili su se sukobi Grka, koji su predstavljali većinu i Turaka, koji su bili manjina. Tursku manjinu je pomagala Turska, a potajice i Velika Britanija. Nakon državnog udara 1974. uslijedila je invazija Turske na Cipar. Turska je zauzela 30% otoka i sjeverni dio Nikozije, koja je postala podijeljeni grad.

Znamenitosti grada

uredi

Luzinjani su od Nikozije napravili veličanstven grad, s kraljevskom palačom i preko 50 crkava. Srce grada je opkoljeno Venecijanskim bedemima, građenim od 1567. do 1570. Bedemi su debeli 4,5 metara i imaju troja vrata. U starom središtu grada nalaze se brojni muzeji, stare crkve i srednjovjekovne građevine. Grobnica Luzinjanskih kraljeva nalazi se u bivšoj katedrali Svete Sofije, koja je sada džamija u sjevernom djelu Cipra.

Famagusta vrata sada predstavljaju kulturni centar. Neki drugi dijelovi zidina imaju danas administrativnu funkciju. U centru grada je Elefterija trg (Trg slobode) s gradskom vijećnicom, poštom i knjižnicom. Obližnja ulica Ledra (Lidra) vodi u najživlji dio grada s trgovinama, buticima, kafićima i uskim ulicama. Aja Fanomereni je crkva izgrađena 1872. na ostacima starog dvorca. Tu su pokopani nadbiskup i drugi biskupi, koje su Turci ubili prilikom ustanka 1821. Nadbiskupska palača nalazi se na trgu arhiepiskopa Kiprijanua. Blizu palače nalazi se kasnogotička katedrala svetog Ivana iz 1665.

Nikozija je poznata i po svojim muzejima. Nadbiskupska palača sadrži Bizantinski muzej, gdje se nalazi ogromna kolekcija ikona. Gradski muzej ima odličnu kolekciju i gradskih i ciparske arheoloških iskopina, tako da je 1991. dobio naziv Europski muzej godine.

Nova Nikozija se razvila van starih bedema.

Galerija

uredi

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nikozija