Njemačka proljetna ofenziva 1918.
Proljetna ofenziva ili Kaiserschlacht (njem. Kaiserova ili Careva bitka) naziv je za organizirani niz njemačkih napada na uporišta Antante na Zapadnom bojištu tijekom proljeća 1918. godine u Prvom svjetskom ratu. Predstavlja najveće napredovanje njemačke vojske na Zapadnom bojištu još od početka rata 1914. godine.
Proljetna ofenziva Kaiserschlacht | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() Plava crta označava zapadno bojište prije ofenzive, a ružičasta područja njemačka osvajanja. | |||||||
| |||||||
Sukobljeni | |||||||
![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() | ||||||
Vođe | |||||||
![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() | ||||||
Posljedice | |||||||
Poginuli ![]() |
Poginuli ![]() ![]() ![]() |
Njemačka je zaključio da joj je jedina mogućnost pobjede nad Antantnom napadom na njezina uporišta na Zapadnom bojištu, prije dolaska američkih snaga koje bi snagama Antante dale brojčanu, logističku i vojnu premoć. Njemački povod za pozadinu je imao veliku prednost u ljudstvu u oružju ostvarenu potpisivanjem Brestlitovskog mira, kojim je nakon ruske predaje uspjela povući 60 divizija s Istočnog bojišta.
Sastojala se od četiri njemačka napada (ofenzivna vala), nazvana kodnim imenima Michael, Georgette, Gneisenau i Blücher-Yorck, od kojih je najjači napad bio Michael. Njemačka namjera bila je odvlačenje snaga Antante od luka u La Manchu i Doverskom prolazu, koje su bile neophodne za britansku opskrbu. Njihovim osvajanjem, Nijemci bi napali i druge linije komunikacije i time prisilili britansko-francuske snage na predaju.
Vanjske poveznice
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Proljetna ofenziva |