Novogrčki jezik


Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3: ell; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU. Govori ga i znatan broj iseljenika grčkog porijekla, najviše u Sjevernoj Americi, Njemačkoj, Australiji, Velikoj Bitaniji, Italiji i Albaniji.

Novogrčki jezik
Ελληνική γλώσσα – Ελληνικά
Države Grčka
Cipar
Albanija
Armenija
Turska
i dr.
Regije Prvenstveno Grčka
Etnicitet Grci
Govornici 12 milijuna (2014.)[1]
Rang 74.
Razredba indoeuropski
 helenski
  grčki
Pismo Grčki alfabet
Službeni status
Služben u Grčka
Cipar
EU
Ustanova Centar za grčki jezik
Jezični kôd
ISO 639-1 el
ISO 639-2 gre (B) / ell (T)
ISO 639-3 ell
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Grčki jezik je jedan od šest helenskih jezika koji pripada atičkoj skupini indoeuropske jezične porodice, a govori ga preko 12 000 000 Grka: 10 700 000 u Grčkoj (2002. godine), 689 000 na Cipru (2002.), i u drugim državama. Postoje 3 dijalekta:

Fonologija uredi

Fonologija modernoga grčkog jezika uključuje suglasničke i samoglasničke glasove.

Suglasnici uredi

Suglasnički sustav ima tri problema oko kojih se učenjaci spore: fonemski status palatala, fonemski status afrikata [t͡s] i [d͡z] te fonemski status zvučnih ploziva.[2]

Bez afrikata i palatala sustav izgleda ovako:[3]

labijalni dentalni alveolarni velarni
nazal /m/ μ /n/ ν
ploziv bezvučan /p/ π /t/ τ /k/ κ
zvučan /b/ μπ /d/ ντ /ɡ/ γκ
frikativ bezvučan /f/ φ /θ/ θ /s/ σ, ς /x/ χ
zvučan /v/ β /ð/ δ /z/ ζ /ɣ/ γ
dotačnik /ɾ/ ρ
lateral /l/ λ

Palatali grčkoga jezika jesu: /c/, /ɟ/, /ç/, /ʝ/. Iako se pred samoglasnicima /a, o, u/ mogu pojaviti kao i velari, pred prednjim samoglasnicima /e, i/ u komplementarnoj su distribuciji. Glasovi [ʎ] i [ɲ] ipak su alofoni glasova [l] i [n].

Samoglasnici uredi

 
sustav samoglasnika standardnoga grčkog jezika

Grčki ima jednostavan sustav samoglasnika jako sličan hrvatskom:[3]

Prednji Stražnji
Zatvoreni i u
Poluzatvoreni e o
Otvoreni a

Ovdje je primjer riječi koje se razlikuju samo po samoglasniku:[4]

πας /pas/ 'ti bi išao'
πες /pes/ 'reci'
πεις /pis/ 'ti bi rekao'
πως /pos/ 'da' (veznik)
πού /pu/ 'gdje'

Pismo uredi

Slovo/slova Izgovor Opis Primjer
Samoglasnici
α [a] slično pas βάρκα [ˈvarka]
αυ [av] slično lav αύριο [ˈavrio]
[af] av pred bezvučnim suglasnicima, kao afta αυτοκίνητο [aftoˈkʲinito]
άι, άη, αϊ, αϋ [ai] slično laik τσάι [tsai]

Δανάη [ðaˈnai] αϋπνία [aiˈpnia] παϊδάκι [paiˈðaʲkʲi]

ε

αι, αί

[e] slično veza μέρα [ˈmeɾa]

γυναίκα [ʝiˈneka]

ευ [ev] slično prevara Εύβοια [ˈevia]

παρασκευή [paraskʲeˈvi]

[ef] ev pred bezvučnim suglasnicima, slično sef ευχαριστώ [efxariˈsto]
έι, εϊ [ei] slično hej θεϊκός [θeiˈkos]

κέικ [ˈkʲeik]

ει, η, ι

οι, υ, υι

[i] slično sitno παράνοια, [paˈrania]

υγιεινή [iʝiiˈni] υιοθετώ, [ioθeˈto]

[j] pred samoglasnicima u stranim riječima, slično jato αδειάζω [aˈðjazo]

πιάνο [ˈpjano]

ηυ (katarevusa) [if] slično sifilis διηύθηνα [ðiˈifθina]
ο, ω [o] slično rob πρώτος [ˈprotos]
όι, οϊ [oi] slično koji κορόιδο [koˈroiðo]

οϊμωγή [oimoˈʝi]

ου [u] slično rupa λουλούδι, [luˈluði]
[w] iz engleskog, slično vuk ουίσκι, [ˈwiski]
Suglasnici
μ [m] slično majka μήτρα [ˈmitra]
[ɱ] pred [f] i [v], slično amfora αμφιβολία [aɱfivoˈlia]

έμβολο [ˈeɱvolo]

μπ [b] na početku riječi slično brat μπαίνω [ˈbeno]
[mb] ili [b] u sredini riječi i na kraju, slično mamba ili obraz έμπορος [ˈemboros] ili [ˈeboros]
[mp] u stranim riječima, slično lampa κάμπιγκ [ˈkampiŋ(g)]
π [p] slično predmet παπάς [paˈpas]
[b] na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično brat δεν πειράζει [ðembiˈrazi]
β [v] slično veza βορράς [voˈras]
φ [f] slično frak φέρνω [ˈferno]
ν [n] slično nos Κίνα [ˈkʲina]
[m] na kraju riječi pred riječima koje počinju s μ, π, μπ ili ψ, slično mast δεν πειράζει [ðembiˈrazi]
[ɱ] na kraju riječi pred β ili φ, slično amfora στην Φινλανδία [stiɱfinlanˈðia]
[ŋ] na kraju riječi pred γκ, κ ili ξ, slično mango στην Κίνα [stiŋˈgʲina]
ν + nenag. /i/ [nʲ] pred a, o ili u, slično njega λεμονιά, [lemoˈnʲa]
[ni] pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično anion παράνοια [paˈrania]
ντ [d] na početku riječi, slično dar ντύνω [ˈdino]
[d] ili [nd] u sredini riječi i na kraju, slično oda ili Ande αντί [aˈdi] ili [anˈdi]
τ [t] slično sat τέτανος [ˈtetanos]
[d] na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično dar εν τάξει [εnˈdaksi]
δ [ð] slično engleskom this δουλειά [ðuˈlʲa]
θ [θ] slično engleskom thing θύμα [ˈθima]
κ [k] pred a, o ili u i suglasnicima, slično kraj κάτι, [ˈkati]
[kʲ] pred i ili e, slično kj κύμα, [ˈkʲima]
[g] pred a, o ili u i suglasnicima na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n,

slično glas

στην καρδιά [stiɳgarˈðja]
[gʲ] pred i ili e na početku riječi kada riječ ispred završava na - glas -n, slično gj τον κήπο [toŋˈgʲipo]
γ [ɣ] pred a, o, u ili suglasnicima, slično strah ga γάλα [ˈɣala]

γλυκός [ɣliˈkos]

[ʝ] pred i ili e, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije γυναίκα [ʝiˈneka]
γ(ι) 1 [ʝ] pred a, o ili u, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije γιατί [ʝaˈti]

Γυάρος [ˈʝaros] γεια [ʝa]

γγ [g] ili [ŋg] pred a, o, u ili suglasnicima, slično grad ili mango αγγούρι [aˈguri] ili [aŋˈguri]

συγγνώμη [siɣˈnomi]

[gʲ] ili [ŋgʲ] pred i ili e, slično gj ili ngj αγγίζω [agʲiˈzo] ili [aŋgʲiˈzo]
γκ [g] pred a, o, u ili suglasnikom na početku riječi, slično grad γκολ [ˈgol]

γκλαβανή [glavaˈni]

[g] ili [ŋg] pred a, o, u ili suglasnikom u sredini riječi, slično grad ili mango αγκώνας [aˈgonas] i [aŋˈgonas]
[gʲ] pred i ili e na početku riječi, slično gj γκίνια [ˈgʲinʲa]
[gʲ] ili [ŋgʲ] pred i ili e u sredini riječi, slično gj ili ngj αγκινάρα [agʲiˈnara] ili [aŋgʲiˈnara]
γγι [ŋgʲ] ili [gʲ] pred a, o ili u, slično gj ili ngj αστροφεγγιά [astrofeŋˈgʲa] ili [astrofeˈgʲa]
γκι [gʲ] pred a, o ili u na početku riječi, slično gj γκιώνης [ˈgʲonis]
[gʲ] ili [ŋgʲ] pred a, o, u u sredini riječi, slično gj ili ngj
γχ [ŋx] pred a, o, u ili suglasnikom, slično anhedonija σύγχρονος [ˈsiŋxronos]
[ŋç] pred i ili e, slično nhj, donekle slično lišće, ali slabije συγχαίρω [siŋˈçεro]
χ [x] pred a, o, u ili suglasnikom i na kraju riječi, slično grah χαρά [xaˈra]

Αλλάχ [aˈlax]

[ç] pred i ili e, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije χημεία [çiˈmia]
χι [ç] pred a, o ili u, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije χιόνι [ˈçoni]
λ [l] slično led λέξη [ˈlεksi]
λ + unbet. [i] [lʲ] pred a, o ili u, slično lijes, slično ljuljanje λιακάδα [lʲaˈkaða]
[li] pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično liofilija λειαίνω [liˈεno]
ρ [r] slično rad βάρκα [ˈvarka]
[ɾ] pred samoglasnicima, poput [r], ali jezik samo jednom dodirne alveolu ρύζι [ˈɾizi]
σ (-ς) [s] slično sat, ali ponešto jače i tamnije, slično lišće συστήμα [siˈstima]
[z] pred [v], [ð], [ɣ], [b], [m], fakultativno pred [r]l, na kraju riječi pred riječju koja počinje

zvučnim suglasnikom, slično zid

πολιτισμός [politizˈmos]

Ισραήλ [izraˈil] ili [israˈil]

ζ [z] slično zid καζάνι [kaˈzani]
ψ [ps] slično psiha ψυχή [psiˈçi]
[bz] slično bzikati στην ψυχή [stimbziˈçi]
τσ [ts] slično cesta τσάι [ˈtsai]
τζ [dz] slično stric bi τζατζίκι [dzaˈdzikʲi]
ξ [ks] slično oksid εν τάξει [εnˈdaksi]
[gz] slično egzaktan δεν ξερω [ðεŋˈgzεro]

Gramatika uredi

Moderni grčki jezik ima četiri padeža: nominativ, akuzativ, genitiv i vokativ. Od vremena antičkog grčkog izgubio je dativ. Ipak, imenice još uvijek razlikuju tri roda (muški, ženski i srednji), ali više nema dvojine (koja se rijetko rabila i u vrijeme antike).

Glagoli više nemaju infinitiva, karakteristika balkanske jezične zajednice. Postoje čestice kojim se uvode daljnje podjele glagolskih načina (indikativ, konjunktiv) i vremena (futur).

Povezani članci uredi

Izvori uredi

  1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2010. Pristupljeno 6. rujna 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. Three Dreams of Modern Greek Phonology, Fred W. Householder
  3. a b Greek Phonetics: The State of the Art, Amalia Arvaniti, Sveučilište u Kaliforniji, San Diego
  4. Arvaniti, Amalia. Prosinac 1999. Standard Modern Greek. Journal of the International Phonetic Association (engleski). 29 (2): 167–172. doi:10.1017/S0025100300006538. ISSN 0025-1003