Nuklearna renesansa

Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka sadrži mnoštvo nepotrebnih anglizama i struktura koje postoje u engleskom jeziku, a ne postoje u hrvatskom jeziku.
Slobodno pomozite to prevesti i ispraviti vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Nuklearna renesansa je pojam koji se od otprilike 2001. godine koristi kao referencija za mogući preporod industrije nuklearne energije što je potaknuto povećanjem cijena fosilnih goriva kao i novom zabrinutošću s limitima vezanim za emisije stakleničkih plinova.[1] U isto vrijeme sugerirane su brojne barijere vezane za nuklearnu renesansu, kao što su: nepovoljna ekonomija u odnosu na druge izvore energije, sporost u rješavanju pitanja klimatskih promjena,[2] industrijska uska grla i manjak kadra u nuklearnom sektoru,[2] i tekuće pitanje o tome što učiniti s. nuklearnim otpadom ili iskorištenim nuklearnim gorivom.[2][3] Međutim, analiza mjerodavnih studija iz 2011. godine sugerira da je nuklearna energija najjeftinija niskougljična tehnologija i da ima najviše potencijala da zadovolji zahtjeve Međuvladinog panela o klimatskim.[4] Tu su i problemi sa sve više nuklearnih nesreća, sigurnošću, te nuklearnim oružjem. .[2]


Izgradnja nuklearnih reaktora u Finskoj i Francuskoj, koji su trebali voditi ka nuklearnom preporodu,[5] je u zastoju zbog prekoračenog budžeta.[6][5][7] U Kini su u izgradnji 27 reaktora,[8] a značajan broj reaktora se gradi i u Južnoj Koreji, Indiji i Rusiji. U narednih 10-15 godina će biti zatvoreno barem 100 starijih i manjih reaktora.[9]


U ožujku 2011. godine , nuklearna nesreća u Japanskoj elektrani Fukushima i drugim postrojenjima navela je neke stručnjake da se zapitaju o budućnosti nuklearne renesanse.[10][11][12][13][14] Platts je izvijestio da je kriza u Japanu u Fukushimi također navela i zemlje koje su vodeće u potrošnji energije da preispitaju sigurnost svojih postojećih reaktora. [15] Kina, Njemačka, Švicarska, Izrael, Malazija, Thailand, Velika Britanija, Italija [16] I Filipini preispituju svoj nuklearni program. Indonezija i Vietnam i dalje planiraju izgradnju nuklearnih postrojenja.[17][18][19][20] Zemlje poput Australije, Austrije, Danske, Grčke, Irske, Latvije, Lihtenštajna, Luksemburga, Portugala, Izraela, Malazije, Novog Zelanda, i Norveške se protive programu nuklearne energije. U izvješću UBS-a, koje je dostavljeno 12. travnja 2011. godine predviđa se da će se oko 30 nuklearnih reaktora širom svijeta vjerojatno zatvoriti, a najvjerojatnije one koje se nalaze na seizmički aktivnim područjima ili blizu međunarodnih granica.[21] Analize pokazuju da će čak i zemlje koje zagovaraju nuklearnu energiju, kao npr. Francuska , biti prisiljene zatvoriti najmanje dva reaktora kako bi pokazali političku angažiranost i povratili prihvaćanje nuklearne energije od strane javnosti.[21] U rujnu 2011. godine Njemački Siemens je objavio da će se u potpunosti povući iz nuklearne industrije, kao odgovor na nuklearnu katastrofu u Fukushimi.[22]


Izvješće World Energy Outlook iz 2011.godine od International Energy Agency kaže da će svaka sumnja u nuklearnu energiju imati dalekosežne posljedice i da bi veliki odmak od nuklearne energije povećao potražnju za fosilnim gorivima, povećavajući tako zabrinutost za cijenu energije, energetsku sigurnost i suzbijanje klimatskih promjena.[23] Izvješće također kaže da bi posljedice bile najgore za zemlje s ograničenim lokalnim energetskim resursima koje se uvelike oslanjaju na nuklearnu energiju u budućnosti.[24]


U studiji UBS-a, izloženoj 4. prosinca 2011, predviđa se da će oko 30 nuklearnih postrojenja širom svijeta možda biti zatvoreno , a veći broj će biti najvjerojatije onih koje se nalaze na seizmički aktivnim područjima ili blizu međunarodnih . Analitičari vjeruju da će čak i zemlje koje su zagovornici nuklearne energije, poput Francuske, biti primorane zatvoriti barem dvije nuklearne elektrane kako bi pokazale politički angažman i time povratili povjerenje javnosti. U rujnu 2011. Njemački div Simens je objavio kako će se u potpunosti povući iz nuklearne industrije zbog velike katastrofe u Fukushimi u Japanu.

PregledUredi

Od travnja 2012., ukupno 436 nuklearnih reaktora je bilo u pogonu u 30 zemalja, osam manje od povijesnog maksimuma koji je iznosio 444, u 2002. godini. Od 2002., s radom je započelo 28 postrojenja, a zatvoreno ih je 36, uključujući 6 postrojenja u Fukushimi u Japanu. Ukupan broj svjetskih reaktora ima nominalan kapacitet od oko 370 GW. Unatoč tome što je 2012. godine u pogonu bilo 8 nuklearnih elektrana manje nego 2002. godine, ukupni kapacitet je bio veći 2012. godine za 7 GW. Broj novih nuklearnih reaktora, broj ukupno ugašenih elektrana i ukupno iniciranih projekata izgradnje po izvješću IAEA-e :


Godina Nova priključenja Prekid rada Promjena mreže Inicirana izgradnja
# reaktora GW # reaktora GW # reaktora GW # reaktora GW
2004. 5 4.8 05 1.4 ±0 +3.4 02 01.3
2005. 4 3.8 02 0.9 +2 +2.9 03 02.9
2006. 2 1.5 08 2.2 −6 −0.7 04 03.3
2007. 3 1.9 00 –– +3 +1.9 08 06.5
2008. 0 –– 01 0.4 −1 −0.4 10 10.5
2009. 2 1.0 03 2.5 −1 −1.4 12 13.1
2010. 5 3.8 01 0.1 +4 +3.6 16 15.8
2011. 7 4.0 13 11.4 −6 −7.4 04 01.9
2012. 3 2.9 03 1.3 0 +1.6 07 06.9


Nezgode i sigurnost nuklearnih elektranaUredi

Nakon potresa, tsunamija i kvara na rashladnom sistemu nuklearnog reaktora u Fukushimi u Japanu 2011. godine, proglašeno je izvanredno stanje. To je bio prvi put da je Japanu proglašeno izvanredno stanje, te je 140 000 stanovnika u krugu 20km moralo biti evakuirano zbog opasnosti od radioaktivnog zračenja. Druge zabrinjavajuće nesreće događaju se čak i u dobro kontroliranim industrijama kao što je SAD. Nakon terorističkog napada 11. rujna 2001., povećana je zabrinutost da bi se nuklearna postrojenja mogla naći na meti terorističkih ili kriminalnih napada. Nekoliko studija je pokazalo da je nuklearna energija sigurnija od svih drugih oblika s obzirom na broj stradalih u proizvodnim procesima.


IzvoriUredi

  1. The Nuclear Renaissance (by the World Nuclear Association)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Trevor Findlay. The Future of Nuclear Energy to 2030 and its Implications for Safety, Security and Nonproliferation February 4, 2010.
  3. George Monbiot "Nuclear vs Nuclear vs Nuclear", The Guardian, February 2 2012
  4. Martin Nicholson, Tom Biegler, and Barry W. Brook "How carbon pricing changes the relative competitiveness of low-carbon baseload generating technologies", Energy 36(1), pp 305-313, 2011
  5. 5,0 5,1 James Kanter. Is the Nuclear Renaissance Fizzling? Green, 29 May 2009.
  6. James Kanter. In Finland, Nuclear Renaissance Runs Into Trouble New York Times, May 28, 2009.
  7. Rob Broomby. Nuclear dawn delayed in Finland BBC News, 8 July 2009.
  8. Nuclear Power in China
  9. Michael Dittmar. Taking stock of nuclear renaissance that never was Sydney Morning Herald, August 18, 2010.
  10. Nuclear Renaissance Threatened as Japan’s Reactor Struggles Bloomberg, published March 2011, accessed 2011-03-14
  11. Analysis: Nuclear renaissance could fizzle after Japan quake Reuters, published 2011-03-14, accessed 2011-03-14
  12. Japan nuclear woes cast shadow over U.S. energy policy Reuters, published 2011-03-13, accessed 2011-03-14
  13. Nuclear winter? Quake casts new shadow on reactors MarketWatch, published 2011-03-14, accessed 2011-03-14
  14. Will China's nuclear nerves fuel a boom in green energy? Channel 4, published 2011-03-17, accessed 2011-03-17
  15. NEWS ANALYSIS: Japan crisis puts global nuclear expansion in doubt. Platts (21. ožujka 2011.)
  16. Italy announces nuclear moratorium. World Nuclear News (24. ožujka 2011.) pristupljeno 23. svibnja 2011.
  17. Jo Chandler (19. ožujka 2011.). Is this the end of the nuclear revival?. The Sydney Morning Herald
  18. Aubrey Belford (17. ožujka 2011.). Indonesia to Continue Plans for Nuclear Power. New York Times
  19. Israel Prime Minister Netanyahu: Japan situation has "caused me to reconsider" nuclear power Piers Morgan on CNN, published 2011-03-17, accessed 2011-03-17
  20. Israeli PM cancels plan to build nuclear plant xinhuanet.com, published 2011-03-18, accessed 2011-03-17
  21. 21,0 21,1 Nucléaire : une trentaine de réacteurs dans le monde risquent d'être fermés Les Échos, published 2011-04-12, accessed 2011-04-15
  22. Siemens to quit nuclear industry. BBC News (18. rujna 2011.)
  23. International Energy Agency "World Energy Outlook 2011", International Energy Agency 2011
  24. International Energy Agency "World Energy Outlook 2011", International Energy Agency 2011